Najamnine u Hrvatskoj porasle više od 40 posto, gore je samo u Rumunjskoj

Najamnine u Hrvatskoj porasle su za 40,1 posto između drugog tromjesečja 2025. i istog razdoblja 2026. godine, što je drugi najveći godišnji rast u Europskoj uniji, odmah iza Rumunjske, gdje je povećanje iznosilo 43,5 posto, pokazuju podaci Eurostata koje je analizirao Euronews.

U istom razdoblju prosječni rast najamnina u Europskoj uniji iznosio je tri posto, dok je Finska bila jedina zemlja bez zabilježenog povećanja.

Ukupna inflacija u Rumunjskoj iznosila je 9,5 posto, a u Hrvatskoj 4,8 posto. Nakon prilagodbe za inflaciju, najamnine su u obje zemlje realno porasle za više od 30 posto.

Treće mjesto među članicama EU-a zauzela je Slovenija s rastom najamnina od deset posto, odnosno nešto više od šest posto nakon prilagodbe za inflaciju.

Zašto su najamnine toliko porasle?

Institucije koje Eurostatu dostavljaju podatke objasnile su za Euronews Business da su na izrazita povećanja utjecale promjene najamnina u javnom i socijalnom stanovanju.

Prema rumunjskoj vladi, glavni razlog povećanja u toj zemlji jest rast administrativno određenih najamnina za stanove u vlasništvu države ili lokalnih vlasti.

Međutim, dr. Adriana M. Soaita sa Sveučilišta u Glasgowu smatra da takvo objašnjenje nije dovoljno jer javni stanovi za najam čine zanemariv udio ukupnog stambenog fonda Rumunjske.

''Javni stanovi za najam čine zanemariv udio ukupnog stambenog fonda'', istaknula je Soaita, dodajući da su najamnine u tim stanovima znatno niže nego na privatnom tržištu.

Prema njezinu mišljenju, mogući uzrok povećanja jest i ulazak novoizgrađenih ili potpuno obnovljenih nekretnina na tržište najma.

U Hrvatskoj je, prema objašnjenju institucije koja dostavlja podatke Eurostatu, snažan rast najamnina posljedica odluke zagrebačkih lokalnih vlasti o povećanju cijena u kategoriji socijalnog najma.

Stanovi sve češće služe kao investicija

Profesor Gojko Bezovan sa Sveučilišta u Zagrebu upozorio je da je znatan dio hrvatskog stambenog fonda postao predmet financijskih ulaganja.

Ulaganja u stanove i turističke nekretnine postala su dominantan oblik štednje, zbog čega se dio stanova u novogradnjama ne kupuje radi stanovanja, nego kao investicija. Takve nekretnine često ostaju prazne.

Hrvatska je od 2025. godine uvela porez na prazne stanove, a tijekom 2025. i 2026. znatno se povećao broj ugovora o najmu prijavljenih Poreznoj upravi.

''Zbog toga je na tržište najma u većim gradovima ušao veći broj kvalitetnijih stambenih jedinica, s najamninama koje znatno premašuju prosjek'', rekao je Bezovan za Euronews Business.

Turska prednjači izvan Europske unije

Kada se u usporedbu uključe i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te države Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), najveći rast najamnina zabilježen je u Turskoj.

U toj su zemlji najamnine između drugog tromjesečja 2025. i drugog tromjesečja 2026. porasle za 49,6 posto.

Međutim, za razliku od Hrvatske i Rumunjske, rast u Turskoj bio je postupniji. Budući da je ukupna inflacija premašivala 30 posto, realno povećanje najamnina bilo je manje nego u dvije članice EU-a.

Dvoznamenkasti rast zabilježen je i u Srbiji, gdje su najamnine porasle za 12,5 posto.

Među ostalim zemljama veća povećanja zabilježena su u Bugarskoj (9,9 posto), Sjevernoj Makedoniji (9,2 posto), Islandu (8,6 posto), Grčkoj (7,5 posto), Češkoj (6,2 posto), Albaniji (6 posto), Slovačkoj i Litvi (po 5,3 posto) te Portugalu (5,2 posto).

U najvećim gospodarstvima EU-a znatno manji rast

Među četiri najveća gospodarstva Europske unije samo je Italija, s rastom najamnina od 3,5 posto, premašila europski prosjek.

U Španjolskoj su najamnine porasle za 2,5 posto, Njemačkoj za 2,1 posto, a Francuskoj za 1,6 posto.

Nakon prilagodbe za inflaciju, u tim trima zemljama nije zabilježen realni rast najamnina, kao ni u Belgiji, Estoniji, Finskoj i Luksemburgu.

Podaci za razdoblje između kolovoza 2025. i kolovoza 2026. pokazuju da su najamnine u EU-u porasle za 2,9 posto.

Hrvatska se pritom izdvaja jer je godišnji rast u kolovozu iznosio 4,3 posto, znatno manje od povećanja zabilježenog usporedbom drugih tromjesečja. Razlog je nagli skok indeksa najamnina između srpnja i kolovoza 2025., koji je utjecao na mjesečne i tromjesečne pokazatelje.

Velika potražnja, ograničen broj stanova

Emma Rosser, direktorica istraživanja stambenog tržišta za Europu, Bliski istok i Afriku u tvrtki JLL, upozorila je da ukupni Eurostatovi podaci ne pokazuju jednako snažan rast cijena kao podaci o novim ugovorima o najmu.

''Velika konkurencija za ograničen broj stanova za najam u europskim gradovima potiče snažan rast cijena kod novih ugovora o najmu'', rekla je za Euronews Business.

Istaknula je da je neravnoteža između ponude i potražnje prisutna diljem Europe, a posebno u gradovima u kojima najamnine najbrže rastu.

Dr. Nóra Teller iz Instituta za metropolitanska istraživanja u Budimpešti smatra da rastu cijena pridonose gospodarski i demografski čimbenici te ograničena ponuda stanova.

Prema njezinim riječima, povećanje troškova zaduživanja 2022. godine usmjerilo je dio građana koji su planirali kupiti svoju prvu nekretninu prema tržištu najma.

Dodatni pritisak stvaraju institucionalni ulagači, investicijski fondovi i vlasnici koji stanove kupuju radi iznajmljivanja, zbog čega se stanovanje sve češće promatra kao financijska imovina.