Milijarda je na stolu: Hoće li je nova vlast znati uzeti?

Kada bismo pitali poslovnu zajednicu što za nju znače izborni rezultati u Bosni i Hercegovini, vjerojatno se većina ne bi usredotočila na stranke i broj njihovih osvojenih mandata koliko na pitanje: Mogu li oni koji će iz tih istih stranaka sjediti u parlamentima i skupštinama u iduće četiri godine provesti reforme i stvoriti povoljnije okruženje za gospodarski razvoj?

Investitora uglavnom zanima hoće li zakon koji mu je važan za poslovanje biti usvojen, hoće li projekt dobiti dozvolu, kakav će biti porezni i regulatorni sustav, hoće li politika zaustaviti infrastrukturni projekt te hoće li zemlja moći povući europski novac?

A novca na stolu očito ima, kao što postoji i sjećanje na to da dosad nije iskorišten. Europska komisija još je krajem prošle godine odobrila Reformsku agendu BiH i time stvorila mogućnost da BiH dobije "kolač" težak 976,6 milijuna eura iz Instrumenta EU-a za reforme i rast. Međutim, na stol su stavljeni i uvjeti: provedite reforme, držite se vladavine prava, razvijajte privatni sektor, okrenite se zelenoj tranziciji, digitalizaciji...

Uslijedile su blokade, a s njima i smanjenje iznosa za 10 posto zbog kašnjenja u podnošenju reformske agende.

Izborna tehnologija nova, navika neglasanja stara

Rezultati dan nakon izbora pokazuju da su u Predsjedništvo BiH ušli Denis Bećirović, koji već završava svoj četverogodišnji mandat, kao i Željka Cvijanović, dok je Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a, novo lice.

Kako je prenio Reuters, pozivajući se na podatke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), nakon obrade više od 96 posto biračkih listića, Bećirović je u Federaciji BiH imao 26,78 posto, Filipović 13,89 posto, a Cvijanović u Republici Srpskoj 55,41 posto glasova. SDA je u FBiH osvojila najviše glasova, 234.751 ili 31,55 posto, a u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, SNSD gotovo 40 posto.

Iako nije bio kandidat zbog zabrane obnašanja javne dužnosti, Milorad Dodik ostao je središnja figura kampanje SNSD-a, dok je kandidat ove stranke Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika Republike Srpske.

Izborna tehnologija na ovim izborima jest promijenjena, ali nije navika birača u BiH da polovica njih, a ove godine i više, ne koristi svoje demokratsko pravo izaći na biralište i izabrati političke subjekte koji će ih predstavljati.

Brojka kojom se vode domaći i inozemni mediji jest da je u nedjelju u BiH glasalo tek oko 42 posto građana.

Izlaznost nije mogla potaknuti ni činjenica da je SIP uveo biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića kako bi se smanjile mogućnosti za manipulaciju i zlouporabu glasova. Međutim, nezadovoljstvo građana, zasićenost stalnim političkim blokadama te uvjerenja da "nemaju za koga glasati" ili da "njihov glas neće ništa promijeniti" vidljivi su u preostalih 58 posto.

Ono što je, uz gospodarstvo, također važno jest činjenica da je BiH kandidat za članstvo u EU. Još u ožujku 2024. godine aktualna vlast slavila je kada je Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo za pristupne pregovore zemlje. Međutim, kako bi proces dobio dinamiku, bilo je nužno raditi na reformi pravosuđa, jačanju institucija i borbi protiv korupcije. Sada je pitanje hoće li taj posao završiti nova vlast koja se tek treba formirati na svim razinama u Bosni i Hercegovini.

Europski novac

Europski parlament u svom pregledu stanja u BiH navodi da odnose između državnih institucija i vodstva Republike Srpske i dalje opterećuju sporovi oko ustavnih nadležnosti i pokušaji promjene odnosa prema državnim institucijama. Hoće li brod takvih narativa promijeniti smjer i tko je uopće spreman kormilo okrenuti na drugu stranu, pitanje je koje će odrediti koliku će gospodarsku cijenu platiti BiH.

MMF je još ranije procijenio kako bi realni rast BiH ove godine trebao iznositi oko dva posto, dok je 2025. iznosio 2,1 posto, ali i on, kao i sve nadležne institucije EU-a, ponavlja: provedite reforme.

Međutim, lakše je reći nego učiniti jer u kompliciranom daytonskom uređenju BiH dva entiteta često, kada je riječ o ovim temama, ne "govore" ni istim jezikom, a kamoli da postoji zajednička vizija i cilj.

Zato rezultati nedjeljnih izbora nisu toliko pitanje toga tko sjedi u Predsjedništvu ili koliko je tko osvojio glasova, već hoće li oni koji postignu dogovor zajedno uzeti vrući krumpir i rješavati gospodarska pitanja s istim ciljem i vizijom ili će ići u suprotnim smjerovima i tek se ponekad zajedno susresti na nekoj zajedničkoj dionici puta?

BiH ima tržište od oko 3,4 milijuna stanovnika, barem na papiru, ogromnu dijasporu, a najveći dio vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama EU-a. Iako je zbog kašnjenja u podnošenju reformske agende izgubila 108 milijuna eura, ostalo je još uvijek znatno europskog novca od kojeg građani BiH mogu imati praktične koristi.

Međutim, potrebno je donijeti Zakon o elektroničkom identitetu i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije, usvojiti zakon o električnoj energiji i plinu, VSTV-u, donijeti akcijski plan za usklađivanje i jačanje roditeljskog dopusta na razini BiH, zakonom zaštititi zviždače, ali i osigurati da entitetski televizijski emiteri izmire dug prema BHRT-u.

Kada je riječ o priljevu kapitala, prema podacima Središnje banke BiH, priljev izravnih stranih ulaganja prošle godine iznosio je 1,41 milijardu KM, od čega iz Njemačke 271,6 milijuna KM, Srbije 206,2 milijuna i Austrije 205,9 milijuna KM, piše Forbes BiH.

Pitanje je sada koji će scenarij pobjednici izbora ili, preciznije, političke koalicije koje uspiju formirati vlast graditi: onaj u kojem će razmišljati kako ti brojevi mogu dalje rasti, kako nameti poslodavcima mogu biti manji, a plaće i mirovine veće, ili onaj u kojem će biti važnije kome će pripasti koja pozicija, povjerenstvo i odbor te koliko će doznaka iz dijaspore stići u BiH?