Kina je obustavila sve nove projekte za izgradnju brzih pruga, nakon kontraverzi koje su pojavile oko sigurnosti vlakova velikih brzina pošto je prije tri tjedna došlo do tragičnog sudara i čestih zastoja zbog kvarova na superbrzoj liniji Peking-Shanghai.
Vlasti su također smanjile brzinu vlakova koji idu po novim superbrzim prugama i provest će dodatne kontrole na svim postojećim prugama kao i onima koje su u izgradnji, javio je AFP.
I glavni proizvođač brzih vlakova je obustavio proizvodnju novih, dok kontrolori ne ispitaju sve potencijalno problematične dijelove zbog kojih je moglo da dođe do kvarova.
U priopćenju koje je u srijedu navečer izdalo Državno vijeće, kineska vlada, kaže se da će obustava trajati sve dok se ne ispitaju i ponovo odobre svi novi projekti za izgradnju modernih pruga. Razvoj u svijetu najveće mreže brzih pruga je glavni politički i gospodarski cilj Pekinga, ali je smrt 40 osoba u sudaru dva brza vlaka od 23. srpnja izazvala nezadovoljstvo javnosti i prisilila vlasti na dodatne analize.
Najgori sudar od 2008. godine i činjenica da se radi o novoj pruzi i najmodernijim vlakovima, pokrenuo je lavinu kritika ministarstva željeznica i dovelo do optužbi da su vlasti rizikovale i igrale se s sigurnošću da bi ubrzali izgradnju pruga. Čak su i kineski državni mediji, s partijskim listom Jenmin Jibao, kritizirali željeznicu napisavši da zemlji nisu potrebne "pogibeljne" pruge.
Sudar je primorao i vladu da poduzme hitne korake i učini značajne promjene u mreži brzih pruga.
Ministarstvo željeznica je priopćilo u četvrtak da će vlakovima predviđenim da voze maksimalnom brzinom od 250 kilometara na sat brzina biti smanjena na 200 kilometara, što će utjecati i na cijenu karata i red vožnje. Shanghajska željeznička stanica je već priopćila da privremeno obustavlja prodaju karata za superbrzi vlak zbog prilagođavanja reda vožnje novim brzinama.
U nastojanjima da udovolje zahtjevima javnosti u vezi s istragom udesa, Državno vijeće je priopćilo da je u istražnom timu angažiran veći broj inspektora, stručnjaka i službenika iz raznih vladinih agencija. Kontraverze su također pogodile i glavnog proizvođača brzih vlakova kome je naređeno da obustavi isporuke poslije serije zastoja na novoj brzoj pruzi između Pekinga i Shanghaja, koja je s velikom pompom puštena u promet ovog ljeta, povodom 90. godišnjice osnivanja KP Kine.
Kina ima najveću mrežu brzih pruga u svijetu koja je krajem 2010. iznosila 8.358 kilometara, a vlasti su planirale da do kraja 2012. ona premaši 13.000 kilometara, a do 2020. i 16.000 kilometara.
Prosinca 2010. ministarstvo željeznice je priopćilo da je kineski superbrzi vlak dostigao brzinu od 486 kilometara na sat, čime je oborio svjetski rekord.
Međutim, početkom godine počeli su da se pojavljuju problemi.
Vlasti su prvo odlučile da ograniče brzinu na prugama na 300 kilometara na sat, zbog priča o raširenoj korupciji na visokom nivou u sektoru željeznica. Zbog korupcije i krađa navodno se zakidalo na kvalitetu i materijalu. Zatim je u veljači otpušten ministar željeznica Liu Zhijun zbog optužbi o pronevjerama i korupciji, pošto je navodno uzeo 800 milijuna juana mita (125 milijuna dolara) za davanje poslova kompanijama u višegodišnjoj izgradnji brzih pruga.
Kineski državni revizori su u ožujku priopćili da su građevinske tvrtke i pojedinci "isisali" 187 milijuna juana iz fondova namijenjenih za prugu Peking-Shanghai.