Kina trenutno posjeduje oko 761 milijardu dolara američkih državnih obveznica, što je čini drugim najvećim inozemnim vjerovnikom Sjedinjenih Američkih Država, odmah nakon Japana. Zbog visoke geopolitičke napetosti, sve češće se postavlja pitanje – što bi se dogodilo kada bi Peking odlučio prodati taj dug?
Iako takav scenarij za sada ostaje teoretski, ekonomski analitičari upozoravaju da bi masovna prodaja američkih obveznica od strane Kine mogla izazvati snažne potrese na svjetskim financijskim tržištima.
Nagla prodaja obveznica srušila bi njihovu cijenu, podigla prinose i kamatne stope na američkom tržištu, što bi znatno povećalo troškove zaduživanja za američku vladu i potrošače. Istovremeno, pad vrijednosti dolara mogao bi destabilizirati globalna tržišta, dok bi zemlje ovisne o dolarskom financiranju osjetile posljedice kroz skuplje kredite i oslabljenu likvidnost.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi takav potez imao i snažne negativne posljedice po samu Kinu. S obzirom na to da kinesko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o izvozu u SAD i stabilnosti dolara, rušenje vrijednosti američkih obveznica značilo bi financijski udar na vlastite rezerve i smanjenje konkurentnosti kineskog izvoza.
Većina analitičara stoga smatra da bi Kina, iako raspolaže snažnim financijskim alatom, teško odlučila ugroziti vlastitu ekonomsku stabilnost. Umjesto toga, očekuje se postupno diverzificiranje deviznih rezervi i veća ulaganja u alternativna tržišta i valute.
Kinesko-američki financijski odnos poznat je i kao "uzajamno zajamčena financijska destrukcija", jer bi nagli prekid povjerenja između dviju najvećih svjetskih ekonomija mogao rezultirati obostranom štetom, ali i destabilizacijom globalne ekonomije.
