Javne službe u BiH ove godine bez božićnica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je 15. rujna 2008. godine američka investicijska banka proglasila stečaj i svjetsko gospodarstvo gurnula u recesiju, malo tko je mogao vjerovati da će njeno trajanje i intenzitet biti tako snažni i dugi. Bio je to crni tjedan, za mnoge prvi put susretanje s riječju “recesija”. BiH, koja se suočavala s brojnim krizama, morala je osjetiti teret i te svjetske ekonomske.

Vrijeme nakon rata do tog crnog tjedna obilježio je povratak stabilnosti i boljeg života, a nakon toga kao da je sva tama, od političke do ekonomske, počela nadvijati Bosnu i Hercegovinu. Radna mjesta počela su nestajati, plaće su se smanjivale, a ljudi su počeli padati u depresiju prouzročenu financijskim globalnim kolapsom.

Pet godina kasnije, situacija se prema riječima stručnjaka popravlja, ali u BiH još nedovoljno. Što se tiče samog gospodarstva, situacija je bolja nego inače, no u političkom pogledu stanje nije sjajno, osobito za županije koje najvećeg krivca vide u Federaciji koja doslovno vrši harač nad njima, bez neke posebne svrhe jer je i sama stalno u problemima. Zbog toga, ali i zbog nepravednih zakona o raspodjeli prihoda, županije moraju praviti uštede na svemu. Ove godine, za razliku od privatnog sektora gdje će skoro sva poduzeća dijeliti božićnice, pa makar u nekim bonovima koje će djelatnici zamijeniti za hranu ili druge potrepštine, zaposleni u javnim službama neće dobiti ništa. U ZHŽ-u kažu kako je najvažnije sačuvati plaće, a o božićnicama je teško zasad i razmišljati, piše Večernji list.

"Situacija zbog poznatih činjenica kojima se nanosi šteta ovoj županiji, nije dobra. Božićnice neće biti, a s obzirom na sve okolnosti dobro je da je plaća redovita", kazao je Zdenko Ćosić predsjednik Vlade u ZHŽ-u. Prvi čovjek HNŽ-a Denis Lasić ističe kako su u njegovoj županiji isplaćeni regresi u punom iznosu, i to je maksimum onoga koliko se sada može učiniti.

"Plaće su redovite, a uz to je i isplaćen regres zaposlenicima u punom iznosu. S obzirom na raspodjelu sredstava, teško je razmišljati o božićnicama. Da bi se ispunili uvjeti za njih, mora se urediti stanje i preraspodjela novca županijama i tada ćemo moći razmišljati o tome", kazao je Lasić za Večernji list.

Nedjeljko Rimac, čelni čovjek Hercegbosanske županije, također sumnja da će biti u mogućnosti isplatiti božićnice.

"Osobno bih bio sretan da je to moguće, ali proračun se slabo puni, a vidimo i da nepravedni zakoni nimalo ne olakšavaju situaciju, ni u našoj ni u mnogim drugim županijama. Mi jedino možemo raditi koliko je u našoj mogućnosti i vjerovati da će se neke stvari ispraviti i da ćemo u budućnosti moći isplaćivati i ovakve naknade", kazao je Rimac.

U Srednjobosanskoj županiji, također, nam je potvrđeno da zaposlenici javnih službi i županijskih institucija neće dobiti božićnice. "Možemo vam odmah reći da od toga ove godine neće biti ništa. Božićnice će isplaćivati privatne tvrtke i već se sada špekulira o iznosima u tim tvrtkama jer se u mnogima osjeti rast proizvodnje i bolja financijska situacija nego proteklih godina i zadovoljni smo jer se te tvrtke nalaze na našem prostoru. Ako se određeni zakoni urede i promijene nabolje, onda će i zaposleni u javnoj službi u idućim godinama možda dobivati određene naknade", rečeno je u SBŽ-u.

Situacija nije dobra ni u Posavskoj županiji. Čelni čovjek ove županije Marijan Oršolić prvi je podržao otvoreno pismo Ćosića, Lasića i Rimca poslano na adrese predstavnika Europske unije i najviših razina vlasti u BiH, a u kojem stoji da se prestane s razvlašćivanjem županija. I u ovoj županiji ističu kako je najvažnije sada osigurati plaće. Što se tiče privatnih tvrtki, većina njih će davati 13. plaću, a u poduzećima su nam potvrdili da će božićnice iznositi od 200 do 500 maraka u najstabilnijim tvrtkama, a neke će dati i prigodne darove.