Ivanković-Lijanović i njemačka veleposlanica o izgradnji crpne HE Vrilo i vjetroparka Mesihovina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović danas je u Sarajevu razgovarao s veleposlanicom Savezne Republike Njemačke Ulrike Maria Knotz i njenim suradnicima, ekonomskim savjetnikom, Florianom Burkhardtom i Stephanom Leudesdorffom, direktorom ureda KfW, njemačke razvojne banke.

Razgovorima su također nazočili i predstavnici EP HZHB, Mostar.

Tema razgovora je bila izgradnja crpne hidroelektrane Vrilo (okolina Buškog jezera) i vjetroparka Mesihovina (Općina Tomislavgrad), kao projekata službene bilateralne razvojne suradnje između Savezne Republike Njemačke i Bosne i Hercegovine, koji će se financirati dugoročnim povlaštenim kreditom njemačke razvojne banke, KfW.

''Usuglasili smo se da je vrlo važno da projekt vjetroparka Mesihovina, koji je financiran sa 71 milijun eura putem KfW banke, provedemo na transparentan, brz i efikasan način. To je i u interesu EP HZHB i cijele Federacije BiH, a isto tako u interesu je i Savezne Republike Njemačke, da odobrena sredstva budu utrošena i da što prije počnu donositi dobi'', rekao je Lijanović.

Također, kako je dodao, projekat Vrilo čija je investicija oko 100 milijuna eura vrlo je važan projekat za Bosnu i Hercegovinu.

''Očekujemo od kompetentne uprave EP HZHB da poduzme sve korake, kako bi ovi projekti išli što brže'', izjavio je dopremijer i ministar Ivanković-Lijanović.

Veleposlanica Ulrike Maria Knotz je pohvalila rad Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te istaknula da sredstva namijenjena za te projekte nisu orijentirana samo na dobit, već su i razvojna, obzirom da dolaze iz njemačke razvojne banke, priopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Cilj gradnje crpne hidroelektrane Vrilo je da doprinese pouzdanom, održivom, ekološki prihvatljivom i ekonomski efikasnom snabdijevanju električnom energijom u Bosni i Hercegovini.

Na osnovu veće proizvodnje električne energije, posebno vrijednog maksimalnog opterećenja, se rasterećuje kronično deficitan bh. radni učinak, budući da je električna energija jedan od malobrojnih konkurentnih izvoznih proizvoda zemlje. Pored toga je crpna hidroelektrana idealna za reguliranje mreže.

Što se tiče drugog projekta, on obuhvata izgradnju vjetroparka Mesihovina, sa 44 MW instalirane jačine i godišnjom proizvodnjom od otprilike 128 GWh. Cilj ove mjere je da se postigne proširenje i diversifikacija proizvodnje električne energije.

Vjetropark Mesihovina je prvi vjetropark u BiH i jedan od najvećih u regiji. Ovaj projekat je također prva greenfield investicija KfW-a u energetskom sektoru u BiH, a sva prethodna financiranja su se odnosila na projekte rehabilitacije.

Oba navedena projekta trebaju doprinijeti održivom gospodarskom rastu u BiH i globalnoj zaštiti klime i okoliša.