U borbi protiv pušenja, europske države sve se više okreću alternativnim i ujedno manje štetnim proizvodima. To je pokazala i studija nezavisnog Europskog savjeta za inovacije u politici pod nazivom „Kraj pušenju''? Kako Europa može da sačuva milijune života i potakne ekonomski rast“. U ovoj studiji ističe se ekonomski utjecaj duhanske industrije na europskom nivou, a ujedno nudi i pragmatičan pogled na regulativu koja može da ublaži štetu izazvanu pušenjem.
S obzirom na to da statistika pokazuje da korisnici duhana i nikotina neće nestati preko noći, prema riječima autora Antoniosa Nestorasa, osnivača i generalnog direktora Europskog savjeta za inovacije u politici, Europa bi trebalo dodatno da potakne korištenje manje štetnih alternativa pušenju.
Prema njegovim riječima, ovaj pristup bi ostvario tri cilja - očuvanje ekonomskog doprinosa „Made in Europe“ proizvodnje; unaprjeđenje javnog zdravlja kroz regulatorni okvir koji pravi ravnotežu između smanjenja štetnosti i potrebe da se cigarete kao najštetniji duhanski proizvod postepeno izbace iz upotrebe; sprečavanje invazije tržišta nedozvoljenim proizvodima s niskim standardima sigurnosti.
Na europskom nivou, duhanski sektor godišnje doprinosi BDP-u s 223,7 milijardi eura, što je 1,3 posto ukupnog BDP-a Europske unije prenosi EUNews.Ukupan godišnji prihod od poreza na duhan dostiže 112,9 milijardi eura (što je jednako 55,4 posto od ukupnih sredstava koje EU troši na odbranu). Ovaj sektor direktno i indirektno zapošljava preko 2,1 milijuna ljudi, čije plate ukupno iznose više od 60 milijardi eura.
Studija je pokazala da se, zbog crnog tržišta, godišnje gubi 11,6 milijardi eura, što čini 8,3 posto ukupne potrošnje. Ovi financijski gubici se mogu iskoristiti da se pojačaju aktivnosti u oblasti istraživanja i razvoja u svim EU članicama za 52,5 posto, čime bi se unaprijedile inovacije u borbi protiv pušenja.
Studija također pokazuje kako poticanje u ulaganje u manje štetne alternative može da bude efikasna strategija za smanjenje posljedica pušenja na zdravlje, a da se zadrži ekonomski doprinos, ali i izbori s nedozvoljenim crnim tržištem.
U samom zaključku, studija se osvrće i na odluke Europske komisije, odnosno Direktive o duhanskim proizvodima (TPD) i Direktive o oporezivanju duhana (2011/64/EU).
Naime, kako se zaključuje, poduzimanje ekstremnih mjera kroz regulativne okvire može da smanji konkurentnost europskog tržišta, od čega će koristi imati strani konkurenti kao što je Kina, a što će potaći širenje crnog tržišta.