Grčka i Poljska prodaju otoke, Malta državljanstvo, Italija dvorce

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija je na sto muka. Vijest da će Malta – kako bi popravila svoj državni proračun – prodavati državljanstva svakome tko je spreman platiti 1,15 milijuna eura bez obzira na to živi li ili ne u toj državi, pod uvjetom da samo uloži pola milijuna eura, natjerala ih je da prekopavaju stare sudske slučajeve te upomoć pozovu pravne stručnjake kako bi ipak nekako uspjeli osujetiti tu namjeru.

Iskrena suradnja

Naime, dobivanjem malteškog državljanstva automatski se dobiva i ono EU. Kako za Maltežane nema ograničenja, svatko s njihovom putovnicom može slobodno putovati, ulagati i raditi u EU. A to plaši Komisiju zbog moguće zloporabe kriminalaca kojima bi sva vrata bila otvorena. EK je u nezavidnom položaju jer odluke o državljanstvu spadaju pod ovlasti članica, no povjerenica za pravosuđe Viviane Reding smatra da bi se mogli pozvati na članak 4.3 Europskog sporazuma koji propisuje da sve članice “moraju postupati po principu iskrene suradnje”. No nije Malta jedina koja prodaje dijelove svog suvereniteta – mnoge su države oglasile rasprodaju prirodnih i kulturnih dobara jer ih stišće kriza. Tako je talijanska vlada oglasila, među ostalim, prodaju dvorca Odescalchi, blizu Rima, poznatog i po vjenčanju Toma Cruisea i Katie Holmes, te niza otoka.

Prodaja jednog od njih, otočića Budelli, izazvala je goleme prosvjede Talijana kad je prije nekoliko mjeseci poduzetnik s Novog Zelanda Michael Harte iskeširao 2,9 milijuna eura za taj komadić nacionalnog parka, najpoznatijeg po specifičnom, ružičastom pijesku i tirkiznom moru.

Grci svoje otoke prodaju u paketu, točnije po arhipelazima. Za jedan od njih, smješten u Jonskom moru, katarski je emir Khalifa Al Thani u grčku državnu blagajnu uplatio 8,5 milijuna eura. Dobar posao u Grčkoj jer je za tu cijenu dobio čak šest otočića. I više nego dovoljno za odmor sa suprugama i 24-ero djece.

Samo koncesija

I Poljaci su otkrili dvorce i ladanjske kuće. Lani su ih već prodali tridesetak, a tamošnje ministarstvo poljoprivrede ove godine priprema prodaju još 140 objekata. I Hrvatska se pridružila sličnom trendu, no Vlada ipak ne razmišlja o prodaji, već je samo ponudila koncesiju za Veliki Brijun.