EPBiH proizvodi 80 posto struje iz termoelektrana, a rudnici isporučuju manje količine od planiranih

Iz Elektroprivrede BiH za FENA-u su izjavili kako razlike u cijeni električne energije među elektroprivredama proizlaze iz različitih izvora proizvodnje. Dok EPBiH proizvodi 80 posto energije iz termoelektrana, EPRS ima uravnotežen omjer od 50:50 između termoelektrana i hidroelektrana, dok EP HZHB u svojem proizvodnom portfelju uopće nema termoelektrana.

U tom kontekstu istaknuto je kako je proizvodnja električne energije iz termoelektrana do tri puta skuplja od proizvodnje iz hidroelektrana.

"Elektroprivreda BiH većinski ovisi o ugljenu, što predstavlja jedan od ključnih čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje električne energije", navode iz te kompanije.

Rudnici isporučili 700.000 tona ugljena manje od planiranog

Za EPBiH je vrlo važan kontinuirani rad termoelektrana, zbog čega je posebno izložena troškovima nabave ugljena i održavanja postrojenja. EPBiH mora osiguravati financijsku potporu rudnicima u sastavu Koncerna jer bez stabilne proizvodnje ugljena nije moguće održati kontinuitet rada termoelektrana, koje i dalje predstavljaju osnovu proizvodnog portfelja EPBiH.

Pojašnjavaju kako je jedan od osnovnih uzroka takvog stanja u rudnicima višedesetljetno zanemarivanje radova na otkrivci, odnosno nedovoljno uklanjanje jalovine i priprema novih eksploatacijskih polja. Taj problem postojao je i prije formiranja Koncerna EPBiH, a njegovo višedesetljetno nerješavanje dovelo je do iscrpljivanja pristupačnih dijelova ležišta i znatnog ograničavanja proizvodnih mogućnosti rudnika.

EPBiH istodobno ima višegodišnje naslijeđene probleme koji opterećuju poslovanje elektroenergetskog sektora, od nedostatka ugljena za termoelektrane, preko zastarjelosti termoenergetskih postrojenja i potrebe za njihovom revitalizacijom, do potrebe za ulaganjima u projekte izgradnje postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju radi ispunjavanja okolišnih standarda.

Visoka ovisnost o ugljenu, potreba za nabavom nedostajućih količina ugljena na tržištu, financijsko opterećenje rudnika i zastarjelost termoelektrana predstavljaju međusobno povezane čimbenike koji utječu na troškovnu poziciju EPBiH.

Kako ističu iz EPBiH, tijekom deset mjeseci rudnici su isporučili oko 700.000 tona ugljena manje od količina planiranih elektroenergetskom bilancom. Nedostajuće količine ugljena djelomično se nadoknađuju kupnjom na tržištu.

Takva smanjena isporuka ugljena iz rudnika Koncerna za posljedicu ima manju proizvodnju električne energije iz termoelektrana te manje zalihe ugljena na odlagalištima u odnosu na planirane količine.

Dug rudnika porastao na 1,2 milijarde KM

Naglašeno je kako je trend pada proizvodnje električne energije u Elektroprivredi BiH počeo 2018. godine, a posebno je izražen u proizvodnji iz termoelektrana, što je izravno povezano s padom isporuke ugljena Elektroprivredi BiH i stanjem u rudnicima. Elektroprivredi godišnje nedostaje oko milijun tona ugljena.

Rudnici su u Koncern 2009. godine ušli s dugom od 36 milijuna KM. S vremenom je taj dug porastao na 1,2 milijarde KM.

U konsolidiranoj bilanci utvrđeni gubici nisu samo gubici Elektroprivrede BiH, nego i drugih članica Koncerna. Gubici rudnika umanjuju ukupni financijski rezultat Koncerna u cijelosti.

Naglašeno je kako je Vlada Federacije BiH početkom 2024. povećala cijenu ugljena. Uzimajući u obzir povećanje ulaznih troškova u rudnicima, moguće je očekivati zahtjeve rudnika za dodatnim povećanjem cijene ugljena.

Zajedno s rudnicima Koncerna u lipnju 2026. izrađen je Program radova s financijskim potrebama i mjerama za povećanje proizvodnje ugljena u rudnicima Koncerna EPBiH, koji je dostavljen nadležnom ministarstvu i Vladi FBiH. Isti program dostavljen je Vladi FBiH i 2025. godine.

Planom poslovanja za razdoblje od 2026. do 2028. planirana je dokapitalizacija ovisnih društava rudnika ugljena putem ulaganja u iznosu od oko 59,3 milijuna KM, u skladu s odlukama o dokapitalizaciji za plansko razdoblje. Osim navedenog iznosa, predviđen je nastavak ulaganja i nakon planskog razdoblja.

U prethodnom razdoblju EPBiH je putem dokapitalizacije u rudnike ugljena uložila oko 367 milijuna KM.

Novi solarni projekti i ulaganja u obnovljive izvore energije

Iz Elektroprivrede BiH ističu kako imaju pripremljene projekte za izgradnju zamjenskih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, unatoč kontinuiranim naporima i aktivnostima na pripremi i realizaciji kapitalnih projekata, realizacija projekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) znatno je otežana složenim regulatornim, pravnim i administrativnim okolnostima.

Među ključnim preprekama navode zabranu raspolaganja državnom imovinom i neusklađenost prostorno-planske dokumentacije, što otežava planiranu dinamiku izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta temeljenih na obnovljivim izvorima energije.

Jedno od rješenja za prevladavanje tih izazova jest usvajanje posebnog zakona koji će omogućiti dosljednu provedbu javnog interesa Federacije Bosne i Hercegovine kada je riječ o izgradnji novih proizvodnih objekata u okviru Programa javnih investicija Vlade FBiH, u kojem se nalaze i projekti EPBiH.

Trenutačno je fokus na uvođenju izvođača u radove na izgradnji fotonaponskih elektrana FNE Gračanica 1 i 2, što je prvi veliki fotonaponski projekt u investicijskom portfelju EPBiH na rekultiviranom zemljištu rudnika ugljena Gračanica, Gornji Vakuf-Uskoplje, instalirane snage 50 MW.

Također, u završnoj je fazi potpisivanje ugovora s odabranim izvođačima radova za izgradnju fotonaponskih elektrana FNE Podveležje 3, Višća i Breza, instalirane snage 30 MW. Za ostale projekte iz takozvanog Solarnog portfelja u tijeku su pripremne aktivnosti.

U planu vjetroelektrane, hidroelektrane i plinske elektrane

Što se tiče vjetroelektrana, aktivno se radi na Planu izgradnje vjetroelektrana VE Vlašić i VE Bitovnja.

Iz EPBiH napominju kako bi vrlo brzo trebala početi realizacija projekta Prosumer 5000+, koji predviđa izgradnju fotonaponskih elektrana za kućanstva, a provodi se u suradnji sa Svjetskom bankom.

U planovima EPBiH su i hidroelektrane na rijekama Bosni i Drini jer postoje raspoloživi riječni resursi s protokom vode koji opravdava izgradnju hidroelektrana.

Dodaju kako je u proteklom razdoblju propuštena značajna prilika za projekt hidroelektrane Vranduk, čija bi izgradnja pridonijela povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnom proizvodnom portfelju Elektroprivrede BiH.

Osim navedenog, u Dugoročnom programu razvoja EPBiH planirana je i izgradnja dviju plinskih elektrana u okviru postojećih termoelektrana u Kaknju i Tuzli, s obzirom na to da se plin tretira kao tranzicijsko gorivo u okviru Europske energetske zajednice, čija je članica Bosna i Hercegovina.

U termoelektrane uloženo 180 milijuna KM

Iz EPBiH dodaju kako je od 2024. do polovice 2026. Elektroprivreda BiH uložila 180 milijuna KM vlastitih sredstava u termoelektrane, što je za 40 milijuna KM više nego tijekom razdoblja od 2015. do 2023. godine.

S ciljem osiguravanja stabilnosti elektroenergetskog sustava i produljenja životnog vijeka termoelektrana, a kako bi se osigurala energetska stabilnost FBiH, Elektroprivreda BiH ulaže značajan dio vlastitih sredstava u postojeće termoelektrane.

Tako su tijekom dosadašnjeg mandata ove uprave završeni sljedeći veći projekti: revitalizacija bloka 7 u TE Kakanj, nabava i zamjena transformatora u TE Kakanj, zamjena parovoda svježe pare na bloku 4 u TE Tuzla, prilagodba bloka 5 u TE Tuzla za rad u toplifikacijskom režimu, zamjena ekranskih cijevi na bloku 6 u TE Tuzla te vrlo važan projekt odsumporavanja blokova u TE Kakanj.

Osim tih većih projekata, realiziran je i niz manjih projekata kojima se osigurava stabilan, pouzdan i siguran rad blokova termoelektrana uz što manji utjecaj na okoliš.

Od mrežarine ostvareno više od 310 milijuna KM

Iz Elektroprivrede BiH navode kako su tijekom 2025. godine na temelju distributivne mrežarine ostvarili 310,06 milijuna KM.

Od tog iznosa 133,01 milijun KM, odnosno 43 posto, uplaćeno je Elektroprijenosu BiH i Neovisnom operatoru sustava (NOS BiH) za troškove prijenosa električne energije, troškove električne energije za pokriće distributivnih gubitaka te troškove sustavnih i pomoćnih usluga.

Preostali prihod od distributivne mrežarine, koji iznosi 177,05 milijuna KM ili 57 posto, raspoloživ je za troškove održavanja, rekonstrukciju i povećanje kapaciteta distributivne mreže.

Na mrežu priključeno 275 prosumerskih postrojenja

Naglašeno je kako je jedno od aktualnih pitanja u sektoru distribucije električne energije priključenje prosumera, odnosno kupaca električne energije koji je istodobno proizvode iz obnovljivih izvora za dio vlastitih potreba te imaju mogućnost višak proizvedene električne energije predati u mrežu.

Trenutačno je na distributivnu mrežu priključeno 275 prosumerskih postrojenja. Od stupanja na snagu novog paketa energetskih zakona zaprimljeno je 977 zahtjeva za izdavanje elektroenergetske suglasnosti za prosumere.

Od tog broja 631 zahtjev je obrađen i zaključen, dok se 346 zahtjeva još uvijek nalazi u postupku obrade.

Postupak stjecanja statusa prosumera, kako su pojasnili iz EPBiH, započinje podnošenjem zahtjeva Operatoru distribucijskog sustava (ODS).

Kupac podnosi obrazac Z03, odnosno zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti za krajnjeg kupca (prosumera), ili obrazac Z04-a, koji se odnosi na izmjenu postojeće elektroenergetske suglasnosti radi izgradnje proizvodnog objekta za vlastite potrebe.

Na temelju podnesenog zahtjeva ODS izdaje elektroenergetsku suglasnost i definira tehničke uvjete priključenja na distributivnu mrežu.

Nakon toga sklapa se ugovor o priključenju ili promjenama na postojećem priključku, na temelju kojeg kupac plaća naknadu za priključenje na distributivnu mrežu.

Nakon završetka izgradnje ili prilagodbe mjernog mjesta s kupcem se sklapaju ugovor o korištenju distributivne mreže i ugovor o opskrbi električnom energijom.

Dinamika rješavanja zahtjeva za stjecanje statusa prosumera razlikuje se od županije do županije, ponajprije zbog različitih županijskih propisa koji uređuju područje gradnje.

U županijama u kojima su pojednostavljeni uvjeti za postavljanje solarnih panela na krovove objekata postupak stjecanja statusa prosumera jednostavniji je i brži.