Od 27 zemalja EU , nakon pregovora političkih lidera koji su trajali 10 sati, njih 23 je pristalo na dogovor o stvaranju zajedničke porezne i proračunske politike te uvođenje automatskih sankcija za prekršitelje.
Britanski premijer David Cameron inzistirao je na izuzeću njegove zemlje kada je riječ o reguliranju financijskog sektora, ali dvojac Merkel-Sarkozy to je ocijenio “neprihvaljivim”.
Podršku im je uskratila i Mađarska dok su Švedska i Češka, prije odluke, zatražile konzultaciju sa svojim parlamentima.
Britanski premijer David Cameron u petak je izjavio kako Velika Britanija nije isključena iz Europske unije unatoč njezinu protivljenju planu o promjeni sporazuma u Bruxellesu.
"Nismo isključeni, mi smo i dalje dio EU-a, jedna smo od vodećih članica jedinstvenog tržišta", izjavio je Cameron u intervjuu za lokalnu televiziju nakon europskog samita u Bruxellesu.
Glede odbijanja Velike Britanije da prihvati promjene sporazuma 27 zemalja članica EU-a, rekao je kako to bez sumnje znači promjenu u odnosima Britanije s Europom, ali da "ono što je u središtu međusobnih odnosa - jedinstveno tržište, trgovina, ulaganja, gospodarski rast, povećanje zaposlenosti - i dalje ostaje isto", kazao je Cameron, prenijela je Hina.
"Kad je riječ o obrani, mi smo glavna europska članica u NATO-u. Kad je riječ o europskoj vanjskoj politici, mi smo među glavnim čimbenicima", dodao je. "No nismo u monetarnoj uniji i ne želimo biti; nismo u schengenskoj zoni i zbog toga sam sretan, jer želim da nas naše granice štite od ulaska u zemlju ilegalnih imigranata, oružja i droge", rekao je britanski premijer.
Time je propao i pokušaj izmjene Lisabosnkog ugovora, pa će se na nova fiskalna pravila zemlje obvezati međusobnim ugovorima. To će ubrzati primjenu dogovora, ali je vjerojtno da će time biti manje rigidna nego što bi to bilo u slučaju promjene ustava.
Novi pakt trebao bi biti spreman do ožujka. Europski lideri ujedno su se složili da će osigurati dodatni novac MMF-u za potrebe financiranja posrnulih država, a osnažit će i uloga sanacijskog fonda Europski stabilizacijski mehanizam.
"Svijet će vidjeti da je Europa naučila na svojim greškama i izbjegla loš kompromis", kazala je vrlo zadovoljna Merkel .
Osim novih fiskalnih pravila, na 25. samitu EU, čini se, rodila se i Europa u dvije brzine. Prema pisanju The New York Timesa, dogovor nije idalno rješenje jer se na njega može gledati kao “institucionalizaciju Europe u dvije brzine”.
Što donosi novi ugovor 23 zemlje
- strukturni proračunski deficit može iznositi najvišt 0,5 posto BDP-a
- automatske posljedice za zemlje čiji deficit premaši 3 posto BDP-a
- unošenje strožih pravila u nacionalne ustave
- Europski stabilizacijski mehanizam će početi s radom u lipnju 2012., a sadašnji kapaciteti od 500 milijardi eura bit će opet razmotreni
- eurozona i druge zemlje EU osigurat će 200 milijardi eura MMF-u za pomoć pogđenim zemljama eurozone
Britanski premijer Cameron kod kuće je već optužen da zemlju vodi u izolaciju jer će europsku ekonomsku politiku u budućnosti određivati zemlje eurozone i pridružene članice kluba. Iako Merkel i Sarkozy mogu biti zadovoljni postignutim, naznaka podjele Europe sigurno nije signal koji su željeli poslati sa samita.
Ako se Češka i Švedska na kraju ipak odluče pridružiti novom klubu, Velika Britnanija i Mađarska mogle bi ostati usamljene. Ono što je sigurno, dvojac ovaj put nije bio spreman za kompromise.
Tržišta su za sada mlako reagirala na dogovor poliitčara i burze su neznanto porasle. Pravi test očekuju, bit će ponašanje Europske centralne banake. Vjeruju da bi ona sada mogla agresivnije nastupiti na tržištu i smanjiti cijenu zaduživanja za problematične zemlje poput Italije i Španjolske.
"Lideri su naznačili cilj kojeg žele postići u smislu fiskalnog upravljanja, a pred njima je dug put. Vjerojanto će u kratkom roku vidjeti tenzije koje će zahtjevati veću intervenciju ECB-a", kazao je za Bloomberg Thomas Mayer glavni ekonomist Deutsche Banke u Frankfurtu.
Ulagači se pitaju i hoće li kazne protiv prekršitetlja imati učinka i koji su legalni instrumenti raspoloživi da se one nametnu. Nejasno otaje i kako će vlade prikupiti novac za MMF.
Predsjednik Češke Vaclas Klaus: Europski moćnici odbijaju prihvatiti realnost - EU više nije dobar primjer!
Vrlo oštre kritike čelnicima Europske unije uputio je češki predsjednik Vaclav Klaus nakon summita u Bruxellesu.
- Europsku uniju pogađa teška dužnička kriza i više nije primjer dobre organizacije u svijetu, što europski moćnici odbijaju prihvatiti. Situacija u svijetu se mijenja, Europa je počela kaskati za donedavno slabo razvijenim ekonomskim centrima - rekao je Klaus misleći pritom na Kinu, Indiju i Brazil.
- Europa takvu realnost odbija priznati, misleći da je još uvijek primjer u svijetu iako to više nije istina - kaže Klaus.