Cijene goriva u Europi ponovno rastu

Nove napetosti u Hormuškom tjesnacu ponovno su potaknule rast cijena nafte, nakon što je kratkotrajno smirivanje uslijed dogovora Sjedinjenih Američkih Država i Irana privremeno ublažilo pritisak na europsko tržište goriva, piše Euronews.

Plovidba tim ključnim morskim putem između Irana i Omana i dalje je rizična zbog nedavnih napada na naftne tankere, za koje se navodi da su ih izveli Iran i jemenski pobunjenici Huti.

Sjedinjene Američke Države tvrde da je prolaz otvoren, ali su zaprijetile napadima na iransku infrastrukturu ako se incidenti nastave.

Privremeni pad cijena u lipnju

Rast cijena goriva u Europi privremeno je zaustavljen u lipnju, nakon što su Washington i Teheran postigli memorandum o razumijevanju u 14 točaka, koji je uključivao i prekid vatre.

Prema podacima Eurostata, cijene dizela u lipnju su u odnosu na svibanj pale za 6,4 posto, dok su cijene benzina smanjene za 4,2 posto.

Najveći pad cijena dizela zabilježen je u Češkoj, za 11,3 posto, Poljskoj, za 9,7 posto, i Bugarskoj, za 9,4 posto.

Najmanji pad zabilježen je u Mađarskoj, za 0,6 posto, Italiji, za 1,4 posto, i Sloveniji, za 1,6 posto.

Kada je riječ o benzinu, Cipar, s rastom od 0,7 posto, i Italija, s rastom od 0,5 posto, bile su jedine članice Europske unije u kojima su cijene porasle.

U svim ostalim državama cijene benzina pale su, najviše u Švedskoj, za 7,8 posto, Belgiji, za sedam posto, i Poljskoj, za 6,6 posto.

Cijena nafte premašila 100 dolara

Nova faza napetosti ponovno je povećala cijene goriva. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu prošlog je tjedna premašila 100 dolara po barelu, što je najviša razina od početka lipnja.

Na godišnjoj razini, od lipnja 2025. do lipnja 2026., najveći rast cijena zabilježen je u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj, gdje su cijene porasle za više od 23 posto.

U pojedinim državama izvan Europske unije rast je bio još veći, gotovo 32 posto u Turskoj i gotovo 30 posto u Gruziji.

Kritike iz Bruxellesa

Ako se izuzme Malta, najmanji rast cijena goriva u Europskoj uniji zabilježen je u Mađarskoj, za 2,3 posto, Poljskoj, za 5,8 posto, i Španjolskoj, za 7,9 posto.

Mađarska je ograničila cijene goriva, dok su Poljska i Španjolska ublažile poskupljenja smanjenjem stope PDV-a na benzin i dizel.

Takav potez izazvao je kritike u Bruxellesu jer je Europska unija preporučila smanjenje trošarina, a ne PDV-a.

Španjolska se istodobno oslanja na razvijen sustav prerade i distribucije. Iako uvelike ovisi o uvozu sirove nafte, ima razvijenu mrežu rafinerija, zbog čega je manje ovisna o uvozu gotovih goriva i troškovima opskrbe.

Međunarodna agencija za energiju navodi da "Španjolska ima jedinstven sustav naftne infrastrukture s velikom geografskom pokrivenošću i povezanošću, koji uključuje 11 naftnih lučkih terminala, razgranatu mrežu cjevovoda i skladišne kapacitete povezane s rafinerijama".