BiH je neuravnotežena zemlja: Privatni sektor anemičan, javni velik i neučinkovit

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH, kazala je za "Faktor" da razlog zbog kojeg su zainteresirani za proces pristupanja BiH Europskoj uniji je da 95 posto onoga što BiH treba uraditi da bi pristupila EU je u skladu s ciljevima Svjetske banke, poput održivog razvoja i većeg stupnja blagostanja za sve građane.

''Vjerujemo da se naši ciljevi podudaraju, iako mi kao institucija radimo i u zemljama koje ne planiraju niti mogu poslati članice EU-a, ali i u onima koje su već postale članice, kao i onima koje to planiraju postati. U slučaju BiH, proces pristupanja EU pruža veoma važnu osnovu za reforme i sretni smo da to podržimo na bilo koji način. Mislimo da fokus treba biti na reformama koje ostvaruju napredak za obične građane'', kazala je Proskuryakova.

Trenutni portfelj projekata koje Svjetska banka provodi u BiH, kako je rekla, sastoji se od deset investicijskih projekata ukupne vrijednosti oko 500 milijuna američkih dolara. Od toga, veći dio je iskorišten, a ostatak od 225 milijuna dolara se još treba iskoristiti u narednom periodu.

''Radimo u raznim sektorima. Sveukupno smo zadovoljni našim portfeljom i prošlog tjedna smo završili pregled naših projekata, gdje je ključni nalaz bio taj da projekti malo duže traju od predviđenog, ali da daju rezultate. Usvojili smo i dokument Okvirnog partnerstva za BiH za narednih pet godina. U smislu financiranja, odobreno je oko 750 milijuna dolara novih zajmova, a sam iznos može biti veći ili manji, ovisno o tome kako brzo su projekti i reforme provedeni. Od toga, dio će biti za podmirivanje tekućih proračunskih obaveza, ali većina će ići u investicijske projekte u raznim sektorima'', kazala je šefica Ureda Svjetske banke u BiH.

Dodala je da strategija Svjetske banke počiva na tri stuba koji su povezani sa Reformskom agendom i potrebom za strukturalnim reformama.

''Prvi stub naše strategije je da javni sektor učinimo efikasnijim da može pružiti javne usluge na jeftiniji način i da ne pravi probleme u razvoju privatnog sektora. Drugi stub je da pokušavamo učiniti da privatni sektor ostvari ekonomski rast i da kreira dobra radna mjesta. Treći stub počiva na našoj spremnosti da pomognemo BiH da se efikasnije bori protiv prirodnih nepogoda, jer smo primijetili da je BiH veoma ranjiva u periodu poplava i sličnih nesreća. Pokušavamo pomoći državi da u budućnosti bude bolje pripremljena za prirodne nesreće. Važan dio strategije je i inkluzija. Naš cilj je unaprijediti blagostanje naroda na inkluzivan način tako da se nitko ne osjeća isključenim. Kada zemlja počne rasti, mora rasti na način da svima bude bolje'', kaže Proskuryakova.

U kontekstu reforme javnih poduzeća, kako je istaknula, Svjetska banka ima nekoliko projekata na kojima radi.

''Jedan od njih je da smo uradili analizu željezničkog sektora koji je jedan od glavnih korisnika budžeta u oba entiteta. U septembru smo planirali identificirati projekat koji bi za cilj imao restrukturiranje željeznica u oba bh. entiteta. Ako se s tim bude krenulo, to bi bio važan korak. Nastojalo bi se željeznice učiniti efikasnijim, te po mogućnosti profitabilnim ili makar da ne budu u velikom minusu'', kazala je Proskuryakova.

Naglasila je i da je jedan od projekata koji je spreman i koji će biti prezentiran u kolovozu Odboru Svjetske banke vezan za unapređenja puta Neum - Stolac.

''Cilj je da se put proširi i poboljša te da se unaprijedi sigurnost sudionika. Drugi projekt koji planiramo realizirati tiče se podrške mladima bez radnog iskustva da pronađu prvo zaposlenje. Važan projekt na kojem radimo je reforma zdravstvenog sektora. Radimo sa oba entiteta, ali i sa županijama u FBiH. Pružanje zdravstvenih usluga je decentralizirano i za naš projekt je važno da sve županije budu uključene u reforme koje imaju za cilj da financiranje zdravstvenog sektora bude efikasno'', kaže Proskuryakova, između ostalog, za "Faktor".

Ekonomski rast BiH u posljednjih nekoliko godina, po ocjeni Proskuryakove je bio solidan, oko tri posto. U usporedbi sa rastom europskih zemalja, to izgleda prihvatljivo. Ali u usporedbi sa onim što zemlja treba postići da se približi standardu života u EU, što je krajnji cilj, ekonomski rast treba iznositi minimalno šest posto i to u narednih 25 godina.

''Kako ostvariti toliki rast? Putem strukturnih reformi. Jedna od stvari koje smo primijetili je da je BiH neuravnotežena zemlja u smislu da je javni sektor velik i neefikasan, a da je privatni sektor anemičan i nije u mogućnosti kreirati dovoljno poslova i potaći ekonomski rast'', tvrdi Proskurvakova.