Aktivisti iz BiH, Hrvatske i Slovenije protiv produženja rada elektrane Krško

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kod Nuklearne elektrane "Krško" danas su se okupili predstavnici ekoloških organizacija iz BiH, Hrvatske i Slovenije, kako bi ukazali da su protiv produženja rada ove elektrane za 20 godina.

Predsjednik Udruženja "Green tim" Novi Grad Mario Crnković rekao je Srni da će danas još jednom biti ponovljeno i protivljenje planovima Hrvatske da polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog, za čije je zbrinjavanje obvezna, skladišti na lokaciji Trgovska gora u općini Dvor.

"Stop AKV Krško"

Crnković je rekao da aktivisti nose transparente "Stop AKV Krško" i "Zajedno za Trgovsku goru" /Together for Trgovska gora/, piše Srna.

"Stop AKV Krško" je inicijativa austrijske Ekološke organizacije "Global 2000", koja ukazuje na propuste učinjene prilikom produženja rada Nuklearne elektrane "Krško".

Aktivisti "Green tima" iz Novog Grada nose transparente s porukom da je lokalitet na granici BiH i Hrvatske neprihvatljiv za deponiranje radioaktivnih i drugih opasnih otpada, na što već duže vrijeme upozoravaju.

Hrvatska planira da polovinu radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane "Krško", za čije zbrinjavanje je obvezana ranijim sporazumima, skladišti u prostoru vojarne Čerkezovac, u općini Dvor, na samoj granici s BiH.

Osim toga, na ovoj lokaciji bit će skladišten i postojeći institucionalni otpad. Na lokaciji Čerkezovac biće i Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Procjene pokazuju da bi odlagalište otpada na ovom području ugrožavalo više od 250.000 stanovnika u slivu Une.

Strahovi i utjecaj na zdravlje

Inače DW je ranije pisao o tome koliko je zapravo opasan otpad iz Krškog, gdje su između ostalog naveli da buduće skladište treba zaprimiti polovicu nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz NE Krško čije vlasništvo Hrvatska dijeli sa Slovenijom, ali i ostali radioaktivni otpad proizveden u Hrvatskoj, prvenstveno iz zdravstva i znanstvenih institucija.

Jedan od najvećih strahova protivnika lokacije Čerkezovac kao budućeg skladišta nuklearnog otpada je utjecaj na ljudsko zdravlje, budući da se kompleks nalazi u neposrednoj blizini stanovništva s obje strane granice.

Skladište ili odlagalište

Iako se kroz godine naizmjence koriste termini „skladište" i „odlagalište" za lokaciju otpremanja nisko i srednjeradioaktivnog otpada, treba ih razlikovati. Skladište je privremeno - od 10 do 30 godina - i podrazumijeva institucionalni nadzor i praćenje stanja okoliša. Odlagalište je trajne naravi i predstavlja stalni smještaj gdje se otpad nakon 300 godina raspada do prirodne razine. Skladište se ne može jednostavno pretvoriti u odlagalište jer se radi o fizički različitim objektima. Ako Čerkezovac bude formalno izabrana lokacija za skladištenje otpada, započet će i terenska istraživanja na Trgovskoj gori kako bi se odabrala lokacija i za odlaganje otpada.

Dakle, Hrvatska mora do 2023. imati rješenje zaskladište nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz NE Krško i institucionalnog otpada, dok će visokoradioaktivni otpad ostati u nuklearki do 2043. godine. Do 2060. Hrvatska mora imati rješenje i za odlagalište niskog i srednjeradioaktivnog otpada koje će predstavljati finalnu lokaciju pa se ovdje postavlja pitanje: kamo s visokoradioaktivnim otpadom? Prema tome, možda će se priča o Čerkezovcu uskoro okončati, ali priča o radioaktivnom otpadu – neće.

Jedna od glavnih briga oko izgradnje skladišta, odnosno odlagališta objekta za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je mogući utjecaj na okoliš i stanovništvo.

''Već preko 20 godina upozoravamo kako se problem zbrinjavanja niskog i srednjeradioaktivnog otpada pokušava riješiti bez konzultacija i pristanka lokalnih zajednica na potencijalnim lokacijama, a pored toga, nedostatak transparentnosti i nezavisnog nadzora stvara preduvjete za nedovoljno kvalitetna tehnička rješenja i malverzacije, čime je ugrožena kvaliteta zbrinjavanja i povećava se rizik od ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš'', tvrdio je ranije Toni Vidan iz udruge Zelena akcija iz Zagreba.

Protivljenje BiH

Bosanskohercegovačka strana je 2016. godine izradila Stručno mišljenje u kojemu se ukazuje na nedostatke Strateške studije. Autori Stručnog mišljenja su profesori i znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske. Tvrde kako postoji niz pokazatelja koji ukazuju da Trgovska gora nije povoljna lokacija za skladište radioaktivnog otpada ni po jednom od kriterija.

Područje oko Čerkezovca omeđeno je nizom rijeka i podzemnih voda, među kojima je i rijeka Una. U obližnjem selu Matijevići nalazi se značajan izvor pitke vode. Dakle, u području Čerkezovca locirani su kvalitetni tokovi vode koji mogu biti ugroženi skladištenjem radioaktivnog otpada. Dio Dvora i Matijevića također je u području velikog i vrlo velikog rizika od poplava, a prisutna je i erozija i nestabilnost tla. Također, u blizini se nalaze Parkovi prirode Natura 2000, Nacionalni park Una i Plitvice koji predstavljaju zaštićene zone

Uz geološke probleme, navodi se kako ni ekonomska situacija nije uzeta u obzir. Primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Izgradnja skladišta može eliminirati mogućnost razvoja ovih djelatnosti, što se već vidi kada se o Dvoru u Hrvatskoj ili Novom Gradu u Bosni i Hercegovini govori kao „onom mjestu gdje će biti skladište radioaktivnog otpada". Kao opasnost su zanemarena minska polja, seizmička aktivnost, opasnost od požara, ali i utjecaj na teritorij Bosne i Hercegovine. Ovo su samo neki od problema istaknutih u Stručnom mišljenju.

„Očito je kako je odabrana jedna od najsiromašnijih općina u Hrvatskoj, i to naseljena manjinskim stanovništvom, koje je bez jačeg utjecaja u Zagrebu i bez lokalnih kapaciteta da se organizira u otporu takvom projektu" zaključuje Vidan iz Zelene akcije.

Hrvatska priprema lokaciju

U travnju 2021. godine objavljeno je kako Hrvatska priprema lokaciju za zbrinjavanja radioaktivnog otpada na granici sa BiH.

Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” objavio je javnu nabavku za održavanje i čišćenje lokacije centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju u općini Dvor, na samoj granici sa BiH, a rok za dostavljanje ponuda je 5. svibanj.

Kako je objavljeno na web stranici Fonda, predmet ovog projektnog zadataka je pružanje usluga košenja trave, malčiranja i održavanja puteva radi potrebe održavanja zelenih površina, bolje prohodnosti i pristupa pojedinim skladištima i drugim objektima uključujući i planirane mjerne stanice.

Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane “Krško” u ožujku je preuzeo na korištenje poslovni prostor u Dvoru u kojem će u dogledno vrijeme biti uspostavljen informativni centar, a u veljači je proveden postupak u vezi s fizičkom zaštitom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, pisao je ranije Capital.ba.