Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u 2024. godini građani Bosne i Hercegovine platili su gotovo 300 milijuna KM za uvoz vode, uključujući mineralne, gazirane i aromatizirane vrste. Ovi podaci, iako alarmantni, nisu izazvali širu društvenu raspravu ni konkretne akcije.
Za uvoz 242,6 tona vode bez šećera i aroma izdvojeno je 38,9 milijuna KM, dok su aromatizirane vode i ostala bezalkoholna pića, osim voćnih i povrtnih sokova, koštali čak 260 milijuna KM.
Profesor Nenad Brkić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ističe za Avaz kako BiH ne uvozi samo vodu, već brendove. Iako domaće vode osvajaju svjetske nagrade i postižu značajne uspjehe, poput one iz Tešnja koja se našla na meniju Bijele kuće, problem je nedostatak kontinuirane promocije.
''Bez medija se ne može napraviti brend. Ljudi vas zaborave, a konkurencija zauzima njihovo mjesto. Moj prijedlog je da domaći proizvođači osiguraju kontinuitet u komunikaciji s kupcima i rade na zajedničkim kampanjama promocije svojih proizvoda'', ističe Brkić.
Brkić naglašava da ekonomski patriotizam treba biti dvosmjeran proces. Proizvođači bi trebali pokazati ljubav prema kupcima kroz kvalitetne proizvode, razumne cijene i otvorenu komunikaciju.
''Mi kulturološki volimo komunicirati. Ljubav u biznisu znači kvalitet, razumne cijene i brigu za kupce. Samo tako možemo razviti prepoznatljive domaće brendove i smanjiti ovisnost o uvozu'', zaključuje Brkić.
Ova tema otvara pitanje koliko smo spremni podržati domaću proizvodnju i koliko su proizvođači spremni uložiti u izgradnju povjerenja kod potrošača.
