Gušenje u smeću

Više od četvrtine smrtnih slučajeva u BiH uzrokovano zagađenjem

Mladi u BiH su naročito svjesni okolišnih pitanja, a to je pokazano u različitim istraživanjima percepcije javnosti.
Gospodarstvo / Ekologija | 02. 02. 2021. u 10:11 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Svjetska banka je nedavno procijenila da samo zagađenje zraka sitnim lebdećim česticama (PM 2,5) uzrokuje 3.300 preranih smrti u BiH svake godine i gubitak više od osam posto BDP-a. Neadekvatan fokus na okoliš na najvišim nivoima donošenja političkih odluka, nedostatak stručnog znanja o okolišnom pravu i ograničeni nivo svijesti javnosti o negativnom utjecaju degradacije okoliša zajedno predstavljaju prepreku pozitivnim promjenama u ovoj oblast", kazao je zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Dmitry Iordanidi.

Visok nivo zagađenja zraka, ograničeni kapaciteti za upravljanje vodama i upravljanja otpadom, uključujući ilegalna odlagališta otpada, nekontrolirana gradnja, industrijsko zagađenje i drugi okolišni problemi zajedno kombiniraju se tako da BiH ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Europi.

Građani neaktivni

Kaže kako je sudjelovanje građana u donošenju odluka u vezi s okolišem još uvijek na niskom nivou, ali to ne bi pripisao nedostatku zanimanja za okolišna pitanja.

"Istraživanje javnog mnijenja koje je Misija OSCE-a obavila u Srednjobosanskoj županiji, čiji će rezultati biti uskoro objavljeni, pokazalo je da su skoro svi ispitanici rekli da su zabrinuti zbog stanja okoliša u njihovom mjestu stanovanja, kao i na globalnom nivou te da su spremni promijeniti svoje navike i ponašanje", navodi Iordanidi.

Kako navodi mladi u BiH su naročito svjesni okolišnih pitanja, a to je pokazano u različitim istraživanjima percepcije javnosti.

BiH je pristupila tzv. Aarhuškoj konvenciji još 2008. godine. Tom Konvencijom se uspostavlja određeni broj prava koje javnost (pojedinci i njihova udruženja) ima na raspolaganju u vezi s okolišem, uključujući pravo svake osobe da dobije informacije o okolišu koje su u posjedu tijela vlasti, pravo sudjelovanja u donošenju odluka u vezi sa okolišem i pravo osporavanja javnih odluka koje su donesene bez poštovanja dva gore spomenuta prava ili okolišnog prava uopće.

Vlast zakazala

Nažalost, ističe Iordanidi, kao što je slučaj sa mnogim drugim međunarodnim konvencijama i standardima, tijela vlasti BiH ne provode Konvenciju u dovoljnoj mjeri.

Svjedoci smo degradacije i uništavanja rijeka u BiH, bilo kroz zagađenje ili kroz veliki broj malih i mini hidroelektrana koje se grade. Neke gradnje hidroelektrana su zaustavljene kao rezultat angažmana građana.

"BiH ima izvanredne vodene resurse, kao što su predivne rijeke i potoci, ali, nažalost, ne ulaže se dovoljno truda u zaštitu ovog prekrasnog blaga. Rijeke, kanjoni i doline predstavljaju važne prirodne resurse i potencijal za održiv i odgovoran razvoj lokalnih zajednica te svaka inicijativa ili akcija koja utiče na ove prirodne resurse mora biti u skladu s principima Aarhuške konvencije i najvišim standardima zaštite životne sredine", naglasio je Iordanidi.

Kopirati
Drag cursor here to close