"Svjetska banka je nedavno procijenila da samo zagađenje zraka sitnim lebdećim česticama (PM 2,5) uzrokuje 3.300 preranih smrti u BiH svake godine i gubitak više od osam posto BDP-a. Neadekvatan fokus na okoliš na najvišim nivoima donošenja političkih odluka, nedostatak stručnog znanja o okolišnom pravu i ograničeni nivo svijesti javnosti o negativnom utjecaju degradacije okoliša zajedno predstavljaju prepreku pozitivnim promjenama u ovoj oblast", kazao je zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Dmitry Iordanidi.
Visok nivo zagađenja zraka, ograničeni kapaciteti za upravljanje vodama i upravljanja otpadom, uključujući ilegalna odlagališta otpada, nekontrolirana gradnja, industrijsko zagađenje i drugi okolišni problemi zajedno kombiniraju se tako da BiH ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Europi.
Kaže kako je sudjelovanje građana u donošenju odluka u vezi s okolišem još uvijek na niskom nivou, ali to ne bi pripisao nedostatku zanimanja za okolišna pitanja.
"Istraživanje javnog mnijenja koje je Misija OSCE-a obavila u Srednjobosanskoj županiji, čiji će rezultati biti uskoro objavljeni, pokazalo je da su skoro svi ispitanici rekli da su zabrinuti zbog stanja okoliša u njihovom mjestu stanovanja, kao i na globalnom nivou te da su spremni promijeniti svoje navike i ponašanje", navodi Iordanidi.
Kako navodi mladi u BiH su naročito svjesni okolišnih pitanja, a to je pokazano u različitim istraživanjima percepcije javnosti.
BiH je pristupila tzv. Aarhuškoj konvenciji još 2008. godine. Tom Konvencijom se uspostavlja određeni broj prava koje javnost (pojedinci i njihova udruženja) ima na raspolaganju u vezi s okolišem, uključujući pravo svake osobe da dobije informacije o okolišu koje su u posjedu tijela vlasti, pravo sudjelovanja u donošenju odluka u vezi sa okolišem i pravo osporavanja javnih odluka koje su donesene bez poštovanja dva gore spomenuta prava ili okolišnog prava uopće.
Nažalost, ističe Iordanidi, kao što je slučaj sa mnogim drugim međunarodnim konvencijama i standardima, tijela vlasti BiH ne provode Konvenciju u dovoljnoj mjeri.
Svjedoci smo degradacije i uništavanja rijeka u BiH, bilo kroz zagađenje ili kroz veliki broj malih i mini hidroelektrana koje se grade. Neke gradnje hidroelektrana su zaustavljene kao rezultat angažmana građana.
"BiH ima izvanredne vodene resurse, kao što su predivne rijeke i potoci, ali, nažalost, ne ulaže se dovoljno truda u zaštitu ovog prekrasnog blaga. Rijeke, kanjoni i doline predstavljaju važne prirodne resurse i potencijal za održiv i odgovoran razvoj lokalnih zajednica te svaka inicijativa ili akcija koja utiče na ove prirodne resurse mora biti u skladu s principima Aarhuške konvencije i najvišim standardima zaštite životne sredine", naglasio je Iordanidi.
