U Vjetrenici živi 85 podzemnih vrsta, samo jedno mjesto na svijetu ima više

U špilji Vjetrenici kod Zavale u Popovu polju živi 85 vrsta životinja koje mogu opstati samo pod zemljom. Prema radu objavljenom 2023. godine u časopisu Diversity, sustav Vjetrenice drugo je najbogatije podzemno stanište na svijetu, a UNESCO ga je 2024. godine uvrstio na Popis svjetske baštine.

Vjetrenica se otvara na rubu Popova polja, 300 metara istočno od središta Zavale u općini Ravno, na 260 metara nadmorske visine i 12 kilometara zračne linije od Jadranskog mora, navodi javna ustanova koja upravlja špiljom.

Najnovije mjerenje, koje UNESCO navodi u odluci o upisu, pokazuje da su njezini kanali dugi 7.323,9 metara. Turistička staza duga je 600 metara.

Što znači 85 vrsta koje žive samo u mraku

Životinje koje biolozi nazivaju troglobiontima cijeli život provode pod zemljom i ne mogu opstati na površini. U preglednom radu biologa Delića, Pipan, Ozimeca, Culvera i Zagmajster iz 2023. godine navodi se da je u samoj Vjetrenici pronađeno 85 takvih vrsta, a u cijelom sustavu, s obližnjim špiljama Bjelušicom i Lukavcem, 93.

Iz sustava je znanstveno opisano čak 40 novih podzemnih vrsta, od toga 35 iz Vjetrenice.

Autori zaključuju da je sustav Vjetrenice drugo najbogatije podzemno stanište na svijetu. UNESCO u obrazloženju upisa navodi i širu sliku: u špilji je dosad otkriven 231 takson živih bića, od dvije vrste bakterija i 14 gljiva do 35 protista i 180 životinja.

Devet vrsta istog roda, više nego igdje na svijetu

Posebnost Vjetrenice sitni su podzemni rakovi iz roda Niphargus. U njoj živi devet vrsta tog roda, što je najveći broj podzemnih vrsta istog roda zabilježen na jednom mjestu na svijetu, pišu autori rada.

U potopljenim kanalima u donjem dijelu špilje živi i čovječja ribica (Proteus anguinus), koju autori opisuju kao najveću i najupečatljiviju životinju podzemlja Dinarida.

Upozoravaju da su njezine južne populacije vjerojatno ugroženije nego što se mislilo. Deset taksona iz sustava nalazi se na Crvenom popisu IUCN-a, a 14 na Crvenom popisu Bosne i Hercegovine.

Vjetar po kojem je dobila ime

Ime špilje znači otprilike vjetrovito mjesto i dolazi od zračne struje koja puše kroz nju. UNESCO navodi brzinu vjetra u sustavu do 8,5 metara u sekundi, a autori rada pišu da udari na ulazu dosežu i 89 kilometara na sat.

Prema njihovoj pretpostavci, upravo zbog vjetra u špilji živi malo vrsta šišmiša.

Unutra je temperatura oko 11 stupnjeva tijekom cijele godine, izvijestio je Reuters u kolovozu, kada su posjetitelji u špilji tražili spas od vrućine od 40 stupnjeva.

Prema istom izvješću, tijekom 2025. godine posjetila ju je 21.000 ljudi, a skupine su ograničene na 80 osoba.

U špilji su pronađeni i ostaci leoparda stari između 29.000 i 37.000 godina, navodi UNESCO.

Vjetrenica je na Popis svjetske baštine uvrštena 26. srpnja 2024. godine, na 46. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u New Delhiju, prema kriteriju koji štiti najvažnija prirodna staništa za očuvanje biološke raznolikosti, piše N1.