Veliki dijelovi svjetskih oceana postali su tamniji u posljednja dva desetljeća, navode istraživači koji strahuju da će ovaj trend imati ozbiljan utjecaj na morski život širom svijeta, piše Guardian.
Satelitski podaci i numeričko modeliranje pokazali su da je više od petine svjetskih oceana potamnilo između 2003. i 2022. godine, čime se smanjio pojas vode u kojem može opstati život koji zavisi od sunčeve i mjesečeve svjetlosti.
Taj efekt je uočen na 75 milijuna četvornih kilometara oceana, što odgovara ukupnoj kopnenoj površini Europe, Afrike, Kine i Sjeverne Amerike zajedno i narušava gornji sloj vode u kojem živi 90 posto morskih vrsta.
Thomas Davies, stručnjak za očuvanje morskog ekosustava sa Sveučilišta u Plymouthu, rekao je da su otkrića "ozbiljan razlog za zabrinutost", s potencijalno teškim posljedicama po morske ekosisteme, globalni ribolov i ključni ciklus ugljika i hranljivih materija u oceanima.
Većina morskog života uspijeva u fotičkim zonama svjetskih oceana, površinskim slojevima kroz koje prolazi dovoljno svjetlosti da bi organizmi mogli da je iskoriste.
Iako sunčeva svjetlost može doprijeti i do jednog kilometra ispod površine, u praksi je malo svjetlosti ispod 200 metara.
U ovom gornjem sloju vode nalaze se mikroskopski organizmi slični biljkama, poznati kao fitoplankton, koji vrše fotosintezu.
Ovi organizmi predstavljaju osnovu gotovo svih morskih lanaca ishrane i proizvode skoro polovinu kisika na planeti.
Mnoge ribe, morski sisavci i druge životinje love, hrane se i razmnožavaju u toplijim vodama fotičkih zona, gdje ima najviše hrane.
Usprkos općem tamnjenju, oko 10 posto oceana, odnosno 37 milijuna četvornih kilometara, postalo je svjetlije u posljednjih 20 godina, pokazuje istraživanje.
Na primer, uz zapadnu obalu Irske veoma veliko područje oceana je posvijetlilo, ali je dalje od obale potamnilo.
