Put u središte zemlje nadomak Hercegovine: Jezero niže od mora

Nekoliko kilometara od Hercegovine u Hrvatskoj se nalaze dva jezera nastala urušavanjem golemih špilja. Crveno je jedno od najdubljih jezera u Europi, a susjedno Modro krajem ljeta može potpuno nestati.

Ukupna istražena dubina Crvenog jezera kod Imotskog iznosi oko 530 metara. Voda je duboka do 287 metara, a najdublja poznata točka dna nalazi se oko četiri metra ispod razine mora, iako se jezero nalazi u unutrašnjosti, iza planinskog lanca Biokova.

Iznad vode strme se stijene uzdižu više od 241 metra. U jezeru se, prema procjenama, nalazi između 25 i 30 milijuna kubičnih metara vode.

Jezero nastalo urušavanjem špilje

Crveno jezero takozvana je urušna vrtača. Pretpostavlja se da je nastalo kada se urušio strop goleme podzemne dvorane, kakve voda stoljećima stvara u vapnencu Dinarida. Isti krš nalazi se i s druge strane granice, u zapadnoj Hercegovini, od Posušja do Gruda.

Ime je dobilo po crvenkastim stijenama koje okružuju vodu i daju joj boju, posebno pri zalasku sunca.

Modro jezero: Jezero koje krajem ljeta nestane

U blizini, uz sam Imotski, nalazi se Modro jezero. Od gornjeg ruba do dna duboko je oko 220 metara, ali razina vode mijenja se iz sezone u sezonu.

U proljeće, kada se otopi snijeg s okolnih planina, voda može biti duboka i do 90 metara. Godine 1914. dosegnula je čak 114 metara i prelila se preko južnog ruba.

Krajem ljeta jezero, s druge strane, može potpuno presušiti, pa se njegovim dnom tada mogu šetati ljudi.

Potres koji je promijenio jezero

Modro jezero danas je pliće nego prije sto godina. Potres 1942. godine izazvao je veliko urušavanje stijena u vrtaču, zbog čega se dno podiglo.

Imotska krajina i zapadna Hercegovina dijele isti vapnenački teren i podzemne vode. Kao i Trebišnjica u istočnoj Hercegovini, i ovdje voda većim dijelom teče ispod površine, kroz pukotine i kanale koje ni danas nitko nije do kraja istražio.

Zbog toga se oba jezera razmatraju kao dio budućeg geoparka koji bi trebao zaštititi ovaj neobičan krški krajolik, piše N1.