Plastika u zemlji, vodi i hrani: Mikroplastika je svuda oko nas, ali koliko znamo o njoj?
Od plastičnih folija na poljoprivrednim parcelama do vode koju pijemo i hrane koju kupujemo, sitne čestice plastike postale su ozbiljan izazov za okoliš. Iako se o mikroplastici sve više govori, još ne znamo dovoljno o tome koliko smo joj izloženi i kakve posljedice dugoročno može imati na zdravlje.
Plastična vrećica odnesena vjetrom, komadić folije koji je nakon berbe ostao u zemlji ili ambalaža bačena uz cestu na prvi pogled djeluju kao odvojeni problemi. Međutim, plastika koja završi u okolišu ne nestaje jednostavno.
Pod utjecajem sunčeve svjetlosti, topline, vode i mehaničkog trošenja može se usitnjavati na sve manje dijelove, uključujući mikroplastiku.
Upravo je u tome jedan od problema: kada plastika postane dovoljno sitna, teško ju je uočiti, prikupiti i ukloniti. Može se zadržavati u tlu, dospjeti u vodene tokove, a odatle i kroz okoliš i lanac ishrane završiti u hrani koju svakodnevno konzumiramo.
Kada plastika više nije vidljiva, problem nije nestao
Mikroplastikom se najčešće nazivaju plastične čestice manje od pet milimetara. Mogu nastati raspadanjem većih plastičnih predmeta, ali se u okoliš mogu osloboditi i trošenjem različitih proizvoda. Još sitnije čestice nazivaju se nanoplastikom.
Za razliku od plastične boce ili komada folije, koje možemo pokupiti, mikroplastične čestice uglavnom se ne mogu ukloniti običnim čišćenjem. Njihovo utvrđivanje zahtjeva odgovarajuće laboratorijske metode, a rezultati različitih istraživanja nisu uvijek neposredno usporedivi jer se koriste različiti postupci uzorkovanja i analize.
To je važno i za Hercegovinu. Činjenica da u nekom potoku, na poljoprivrednoj parceli ili uz izvor vode ne vidimo plastični otpad ne znači da mikroplastike nema. Ali isto tako, bez odgovarajućeg uzorkovanja i analize ne možemo tvrditi da je određena lokalna voda ili zemljište njome zagađeno.
Poljoprivreda: plastika pomaže proizvodnji, ali ostavlja i trag
U suvremenoj poljoprivredi plastika ima praktičnu ulogu. Koristi se za prekrivanje zemljišta, zaštitu biljaka, plastenike, sisteme navodnjavanja i različite vrste ambalaže. U proizvodnji povrća plastična folija može smanjiti isparavanje vode, pomoći u suzbijanju korova i utjecati na temperaturu tla.
Problem nastaje kada se folija nakon upotrebe ne ukloni u cijelosti ili kada tijekom korištenja postane krhka i počne se raspadati. Sitni ostaci mogu se zadržavati u zemljištu, a njihovo uklanjanje postaje teže što su čestice manje.
Za proizvođače u Hercegovini ovo nije razlog da se odustane od materijala koji imaju agronomsku svrhu, nego da se ozbiljnije pristupi njihovom korištenju i zbrinjavanju. Nakon završetka proizvodnog ciklusa treba ukloniti što više ostataka folije, pregledati rubove parcele i mjesta na kojima se materijal trgao te korištenu plastiku ispravno odložiti.
Foliju ne treba ostavljati u zemlji, zakopavati niti spaljivati na otvorenom. Zamjena materijala također zahtijeva oprez: oznaka "biorazgradivo" sama po sebi ne znači da će se proizvod razgraditi u svakom tlu i u svim uvjetima. Potrebno je provjeriti deklaraciju, namjenu i uvjete razgradnje.
Može li mikroplastika dospjeti u vodu koju pijemo?
Mikroplastika je pronađena u površinskim vodama, otpadnim vodama, ali i u uzorcima vode za piće, uključujući flaširanu i vodu iz slavine. U vodeni okoliš može dospjeti površinskim otjecanjem, ispuštanjem otpadnih voda i raspadanjem otpada. Dio čestica može potjecati iz distribucije ili pakiranja vode.
U Hercegovini, gdje se stanovništvo i poljoprivreda oslanjaju na rijeke, izvore, podzemne vode i vodovodne sustave, važno je razlikovati potencijalne izvore onečišćenja od dokazanog lokalnog nalaza. Bez konkretnih analiza ne može se zaključiti koliko mikroplastike ima u određenom izvoru.
Također, obična analiza zdravstvene ispravnosti vode ne podrazumijeva i određivanje mikroplastike. Za njeno utvrđivanje potrebni su posebno uzorkovanje i laboratorijski postupci. Zato se pitanje mikroplastike ne može riješiti samo pogledom na čašu vode: bistra voda ne potvrđuje prisustvo čestica, ali ni njihovo odsustvo.
Od vode i tla do hrane na našem stolu
Mikroplastika je pronađena u različitim vrstama hrane, a istražuje se i mogućnost njenog ulaska u biljke iz kontaminiranog tla ili vode. Međutim, to ne znači da se svaka čestica pronađena u okolišu prenosi u jestivi dio biljke niti da sve namirnice imaju jednaku izloženost.
Prisustvo mikroplastike u tlu može utjecati na svojstva zemljišta i organizme koji u njemu žive, dok se utjecaji na biljke razlikuju ovisno o vrsti plastike, veličini čestica, koncentraciji i uvjetima uzgoja. Za potrošača to znači da nije korisno unaprijed proglašavati pojedinu namirnicu opasnom samo zato što je mikroplastika pronađena u sličnim uzorcima u nekom istraživanju.
Mnogo je važnije razumjeti izvore onečišćenja, smanjivati nepotrebnu upotrebu plastike i spriječiti da otpad dospije u tlo i vodu.
Što možemo promijeniti već danas?
Rješenje ne leži samo u tome da pojedinac zamijeni plastičnu vrećicu platnenom. Takve promjene mogu pomoći, ali su jednako važni pravilno upravljanje otpadom, sprečavanje rasipanja plastičnih materijala u poljoprivredi i domaćinstvu, kvalitetno prikupljanje otpada i kontrola ispuštanja otpadnih voda.
U domaćinstvu možemo izbjegavati nepotrebnu jednokratnu ambalažu, koristiti višekratne proizvode kada su praktični i oštećenu plastiku zbrinjavati na odgovarajući način.
Plastične posude ne treba zagrijavati niti koristiti suprotno uputama proizvođača. U poljoprivredi je važno uklanjati ostatke folija i cijevi, ne ostavljati ambalažu uz kanale i vodotoke te provjeravati od čega su napravljeni materijali koji se unose u zemljište.
Problem koji ne možemo riješiti samo pogledom
Mikroplastika je važna upravo zato što se njeno prisustvo ne može procijeniti samo na osnovu izgleda rijeke, parcele ili čaše vode. Kada plastični otpad usitnjavanjem postane gotovo nevidljiv, njegovo praćenje i uklanjanje postaju složeniji.
Za Hercegovinu je zato važno povezati zaštitu voda, odgovorno upravljanje otpadom i poljoprivrednu praksu. Potrebno je više lokalnih mjerenja, jasniji podaci o izvorima onečišćenja i bolji sustavi prikupljanja plastičnog otpada.
Ne treba tvrditi da je svaka čestica mikroplastike prijetnja koju već možemo precizno izmjeriti u svakodnevnom životu. Ali ne treba ni čekati da plastika postane vidljiva na svakom koraku da bismo ozbiljno pristupili njenom smanjenju.
Plastiku možemo vidjeti kada je bacimo. Mikroplastiku, međutim, moramo tražiti, a ono što ne mjerimo teško možemo i kontrolirati.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
