Otpad preko granice: Što se uvozi u FBiH i kako se kontrolira?

Otpad je jedan od značajnih okolišnih izazova današnjice, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Kada otpad prelazi državne granice, pitanje njegova kretanja postaje dodatno važno, od toga što se uvozi i u koju svrhu, do toga tko izdaje dozvole, kako se pošiljke kontroliraju i što se događa ako ne ispunjavaju propisane uvjete.

U Federaciji BiH prekogranični promet otpada uređen je Zakonom o upravljanju otpadom, Pravilnikom o prekograničnom prometu otpada i drugim relevantnim propisima, dok međunarodni okvir čini i Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju.

Važno je odmah napraviti razliku između opasnog i neopasnog otpada. Uvoz opasnog otpada je zabranjen u BiH. 

S druge strane, u Federaciju BiH može se uvoziti određeni neopasni otpad, pod jasno propisanim uvjetima i uz odgovarajuće dozvole.

Kada je riječ o RDF/SRF gorivu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da se u FBiH može uvoziti neopasni otpad pod ključnim brojem 19 12 10 ,zapaljivi otpad (gorivo dobiveno iz otpada).

Uvoz je vezan uz gospodarske subjekte koji imaju dozvole za suspaljivanje alternativnih goriva, a Ministarstvo trenutačno navodi Lukavac Cement d.o.o. Lukavac i Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj.

RDF/SRF nije isto što i komunalni otpad

RDF i SRF često se u javnosti jednostavno nazivaju „otpadom koji se uvozi za spaljivanje“. Međutim, riječ je o prethodno obrađenom materijalu.

RDF/SRF nastaje nakon selekcije i obrade otpada u specijaliziranim postrojenjima. Materijal se priprema tako da se njegove karakteristike mogu kontrolirati i da se može koristiti kao alternativno gorivo u industriji.

Drugim riječima, nije riječ o tome da se komunalni otpad iz kućanstava izravno doveze u cementaru i spaljuje. Riječ je o materijalu koji je prethodno obrađen i koji mora zadovoljiti propisane zahtjeve kvalitete.

Koliko se RDF/SRF-a uvozi?

Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tijekom 2025. godine Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj imao je odobren uvoz do 22.125 tona RDF/SRF goriva, od čega je stvarno uvezeno 3.970 tona.

Lukavac Cementu d.o.o. Lukavac odobren je uvoz do 80.000 tona, a uvezeno je 59.000 tona.

Ove količine nisu neograničene. Maksimalne količine koje se mogu koristiti određene su okolišnim dozvolama, a njihovo povećanje zahtijevalo bi novu suglasnost nadležnih institucija.

Tko kontrolira prekogranični promet?

Dozvole za prekogranični promet izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a dozvole se dostavljaju i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Upravi za neizravno oporezivanje BiH, koje provode nadzor u okviru svojih nadležnosti.

Za uvoz RDF/SRF-a nije dovoljna samo jedna dozvola. Dokumentacija uključuje, između ostalog, notifikaciju i dokument o prometu, odgovarajuće financijsko jamstvo ili policu osiguranja, ugovor između izvoznika i uvoznika, dokaze o dozvolama postrojenja, rutu transporta i analizu kemijskog sastava otpada.

Cilj je da se zna što se prevozi, odakle dolazi, tko ga preuzima, gdje završava i na koji način će biti iskorišteno ili obrađeno.

Što se provjerava u laboratoriju?

Jedno od najvažnijih pitanja jest što se zapravo nalazi u RDF/SRF-u koji dolazi u cementaru. Zato se za svaku pošiljku rade kemijske analize u ovlaštenim laboratorijima, dok se dodatne kontrole mogu provoditi i u laboratorijima postrojenja koje koristi gorivo.

Federalno ministarstvo navodi da svaka pošiljka mora zadovoljiti standard BAS EN 21640 – Čvrsta prerađena goriva: specifikacije i klase, odnosno kompatibilne međunarodne norme.

Analizama se, između ostalog, provjeravaju:

• ogrjevna vrijednost – koliko energije gorivo može dati;

• vlaga – koliko vode materijal sadrži;

 • pepeo – količina ostatka nakon sagorijevanja;

• klor – važan za proces sagorijevanja i emisije;

• živa i drugi teški metali – zbog njihova utjecaja na okoliš i emisije;

• sumpor i dušik – zbog njihova utjecaja na emisije;

• druge fizičke i kemijske karakteristike materijala.

Kod SRF-a su posebno značajni ogrjevna vrijednost, sadržaj klora i sadržaj žive, koji se koriste za njegovu klasifikaciju.

Dakle, prije nego što gorivo uđe u proces proizvodnje, potrebno je utvrditi njegove karakteristike i provjeriti odgovara li uvjetima za korištenje u konkretnom postrojenju.

Što ako pošiljka ne zadovolji uvjete?

Kontrola nije samo formalnost. Ako pošiljka RDF/SRF-a ne zadovoljava zahtjeve kvalitete, pokreće se postupak njezina povrata u državu izvoza.

Prema podacima Federalnog ministarstva, tijekom 2024. i 2025. godine vraćeno je pet pošiljki otpada iz Lukavac Cementa koje nisu zadovoljile standarde cementare, iako je sam materijal bio u skladu s međunarodnim standardom BAS EN 21640.

Ovaj podatak pokazuje važnu stvar: nije dovoljno samo da materijal formalno odgovara međunarodnom standardu. Mora odgovarati i zahtjevima konkretnog industrijskog procesa i postrojenja koje ga koristi.

A što je s opasnim otpadom?

Kod opasnog otpada pravila su još stroža.

Iako je njegov uvoz u BiH zabranjen, izvoz opasnog otpada iz BiH moguć je kroz propisani notifikacijski postupak i uz suglasnost nadležnih institucija država izvoza, tranzita i uvoza.

Opasni otpad iz FBiH mogu prikupljati i izvoziti samo registrirane i ovlaštene pravne osobe.

Svaka pošiljka koja podliježe notifikacijskom postupku mora biti praćena odgovarajućom dokumentacijom, a njezino kretanje prati se od mjesta polaska do mjesta konačnog tretmana ili zbrinjavanja.

Zašto je kontrola važna?

Prekogranični promet otpada nije samo pitanje trgovine i transporta. Njegova osnovna svrha je spriječiti da otpad završi tamo gdje može ugroziti okoliš ili zdravlje ljudi.

S druge strane, otpad koji se može preraditi i iskoristiti kao sekundarna sirovina ili alternativno gorivo može imati vrijednost u kružnom gospodarstvu.

Upravo zato je ključno da između „otpada“ i „resursa“ postoji jasna granica, a ona se mora utvrđivati na temelju propisa, analiza, dozvola i kontrole.

U konačnici, najvažnije pitanje nije samo prelazi li otpad granicu, nego što točno prelazi granicu, u kojoj količini, pod kojim uvjetima, tko ga preuzima i na koji način se osigurava da će biti iskorišten ili zbrinut u skladu s propisima.

U Federaciji BiH za to postoji sustav dozvola, dokumentacije, laboratorijskih analiza i inspekcijskog nadzora. Njegova učinkovitost, međutim, ovisi o dosljednoj primjeni propisa i transparentnom praćenju svake pošiljke.

Sve relevantne informacije, zakoni i pravilnici dostupni su na službenoj internetskoj stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma.