Nastavljaju se aktivnosti na zaštiti Pančićeve omorike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

S ciljem povezivanja upravljača staništa Pančićeve omorike, razmjeni znanja i preporuka za dugoročno održivo upravljanje ovom vrijednom drvenastom vrstom, Republički zavod za zaštitu kulturno-povijsnog i prirodnog nasljeđa (RZZKIPN) uz podršku devet partnerskih organizacija među kojima je i Centar za životnu sredinu već punu godinu uspješno implementira projekt "Podrška in situ restauraciji i konzervaciji najstarije europske vrste drveća – Pančićeva omorika (Picea omorika)" uz podršku švicarske fondacije "Franklinia".

Nakon što je, u dva navrata krajem 2021. godine, projektni tim na čelu s ekspertima Milanom Matarugom i Đorđijem Milanovićem, obišao odabrane sastojine Pančićeve omorike i postavio sedam oglednih ploha (po dvije u okolini Višegrada na lokalitetima Gostilja i Veliki Stolac; dvije u okolini Rogatice, lokalitet Tesla i jedna ogledna ploha u NP 'Tara', Bajina Bašta, na lokalitetu Trenice), prošlog tjedna projektni tim je obišao postojeće ogledne plohe, preuzeo prikupljene podatke i postavio dodatne instrumente.

Postavljeni instrumenti imaju cilj da mjere temperaturu i vlažnost zemljišta i zraka. Pored toga pri svakom terenskom obilasku prebrojano je i opisano stanje vegetacije, stabala i podmlatka na oglednim plohama, a sve s ciljem dugoročnog praćenja.

Također su, tijekom posljednjeg obilaska, postavljene i tri dodatne ogledne plohe u NP 'Tara', jedna na lokalitetu Trenica i dvije na lokalitetu Studenac. Time je ukupan broj oglednih ploha zaokružen na deset, od čega je šest u Bosni i Hercegovini i četiri u Republici Srbiji.

Nakon prošlogodišnjih požara ove godine je zabilježen znatno veći broj suhih i oborenih stabala, ali je na pojedinim lokalitetima također zabilježen i podmladak Pančićeve omorike. Prema dosadašnjim naučnim saznanjima, Pančićka je "vrsta katastrofe", što znači da uspijeva da opstane samo na ekstremnim staništima gdje drugim, konkurentskim vrstama drveća ponestaje snage za obnovu i razvoj.

"Iako je bilo strašno gledati kako u plamenu nestaju predivna staništa omorike nadamo se da će kataklizmični uvjeti koji su nastali nakon požara stvoriti optimalne stanišne preduvjete za prirodnu obnovu Pančićeve omorike. U idućem periodu ćemo pristupiti obradi prikupljenih podataka te kroz naredne dvije godine trajanja projekta nastaviti pratiti i analizirati stanje", istaknula je Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.

Rad na terenu su organizirali voditelji projekta, RZZKIPN (Ana Ćurić, Dragan Kovačević, Darko Jovanić), uz podršku eksperata (Milan Mataruga, Đorđije Milanović) i partnerske organizacije Centra za životnu sredinu (Aleksandra-Anja Dragomirović). Terenski rad ne bi bio moguć bez podrške partnerskih poduzeća i institucija na čijem terenu se nalaze objekti istraživanja: JPŠ "Šume Republika Srpske" i NP "Tara".