VIDEO | Beton zamjenjuje zelenilo: Mostar se suočava sa sve jačim toplinskim ekstremima

Mostar posljednjih godina prolazi kroz obnovu ulica, nogostupa i javnih površina, no paralelno s novim zahvatima sve češće se otvara pitanje – ostaje li u gradu dovoljno zelenila?

U gradu poznatom po dugim i izrazito toplim ljetima, smanjenje broja stabala i širenje betoniranih površina dodatno pojačavaju efekt urbanog toplinskog otoka. Mostar se tijekom ljetnih mjeseci redovito nalazi među najtoplijim gradovima u Bosni i Hercegovini i regiji, a stručnjaci upozoravaju kako će klimatski ekstremi u budućnosti biti još izraženiji.

Federalna televizija navodi podatak prema kojem su se zelene površine u Mostaru tijekom posljednjih 30 godina smanjile za oko 24 posto, iako za taj pokazatelj ne postoji jedinstvena službena gradska evidencija.

Građani osjećaju promjene

Na nedostatak zelenila upozoravaju i sami Mostarci.

"Ja sam se ovdje rodila, ostarjela u beharu, cvijeću i zelenim površinama. Sada su sve izorali traktori i auta", kazala je jedna građanka za Federalnu televiziju.

Druga upozorava na zapuštenost postojećih zelenih površina.

"Čitavo ljeto smo skupljali smeće po igralištu, nikoga da ga pokupi. Zelene površine su kao da smo ljeti usred Sahare. Kod nas ne postoji zalijevanje zelenih površina", navela je.

Problem, međutim, nije samo u tome koliko se novih stabala sadi, nego i kako se postojeće zelenilo održava.

Stablo se ne bi smjelo uklanjati bez procjene

Bojan Spasojević, dendrolog i viši stručni suradnik za zelene površine Grada Mostara, pojašnjava kako uklanjanju stabla mora prethoditi stručna procjena.

"Sječu stabla zakonski može jedino odobriti inspektor za zaštitu okoliša. On na terenu procjenjuje da je stablo neodrživo, da više nije u vegetaciji, da je oboljelo ili na neki način ugrožava sudionike u prometu", kazao je Spasojević.

Upozorava da uklanjanje stabla ne završava njegovim rezanjem.

Ako panj i korijen ostanu u tlu, na istom mjestu često nije moguće odmah posaditi novo stablo, čime se zeleni fond dodatno smanjuje.

Spasojević je i ranije za Bljesak upozoravao da Mostar mora više ulagati u očuvanje postojećih zelenih površina jer visoke temperature, dugotrajna sušna razdoblja i toplinski ekstremi postaju sve izraženiji.

Ekstremi će biti sve izraženiji

Prema njegovim riječima, klimatske promjene u Mostaru neće se nužno očitovati kroz jednoličan rast temperature, nego prije svega kroz sve izraženije ekstreme.

"Bit će veći broj sušnih dana, povećavat će se temperatura i imat ćemo ekstremno povećanje količine oborina u kratkom vremenskom intervalu", upozorio je Spasojević.

Službeni klimatski podaci pokazuju koliko je Mostar već sada izložen ekstremima. Federalni hidrometeorološki zavod navodi da je najviša službeno izmjerena temperatura u Mostaru iznosila 46,2 stupnja, dok je ljeto 2024. sa srednjom temperaturom od 28,5 stupnjeva bilo najtoplije zabilježeno od 1951. godine.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju potrebu za planskom sadnjom vrsta koje bolje podnose visoke temperature i sušu, ali i za sustavnim održavanjem već postojećeg zelenila.

Mali park kao primjer

Da promjene mogu početi i od pojedinca pokazuje Mostarac Branko Bandić, koji je ispred svoje zgrade uredio mali zeleni prostor.

"Ljudi očekuju od nekoga. Daj malo da sami pokušamo dogovoriti i napraviti samoinicijativno. Meni su rekli: ‘Zašto se mučiš, tko će ti zahvaliti?’ Ne treba meni nitko zahvaliti. Meni je duša čista i moj ponos. Kad izađem na stepenice i vidim ovu ljepotu, lakše mi je i kavu popiti", kazao je Bandić.

Njegov primjer pokazuje koliko i mali zahvati mogu promijeniti neposredni životni prostor, no stručnjaci upozoravaju da individualne inicijative ne mogu zamijeniti sustavno planiranje.

Mostaru će u godinama pred nama trebati više od povremene sadnje mladih stabala. U gradu koji se suočava s ekstremnim temperaturama ključno će biti sačuvati postojeće zelenilo, planski ga obnavljati i osigurati da novi urbani zahvati ne znače automatski i manje hlada