Planina Prenj, jedan od najljepših prirodnih bisera Bosne i Hercegovine, nalazi se na korak do dobivanja statusa nacionalnog parka.
O ovom "generacijskom projektu", izazovima na terenu i strahovima mještana, za emisiju Špica govorila je Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma u Federaciji BiH.
Prema njezinim riječima, proces je trenutačno u fazi prednacrta, nakon što je uspješno održana javna rasprava. Ipak, proglašenje nacionalnog parka tek je prvi korak koji mora pratiti ozbiljna prostorno-planska dokumentacija, piše Televizija Sarajevo.
Jedno od ključnih pitanja javnosti jeste hoće li i rijeka Neretva biti zaštićena ovim zakonom. Ministrica Pozder objašnjava da zaštita u ovom trenutku obuhvaća samo područje koje pripada Gradu Konjicu, jer su lokalne inicijative ključni preduvjet za ovakve projekte.
"Ne možete s nivoa Federacije ili kantona doći u neku lokalnu zajednicu i zahtijevati određene stvari, pa čak ni kada se radi o dobrim stvarima kakva je zaštita. Mi sada čekamo da nam se pridruže i Mostar i Jablanica, kako bismo u konačnici obuhvatili cijelu Neretvu", istaknula je Pozder.
Govoreći o strahovima mještana – od zabrane bavljenja lovom, ribolovom i poljoprivredom na vlastitim imanjima, pa do izgradnje vikendica – ministrica je naglasila da zaštita prirode ne znači zaustavljanje života i razvoja.
Uspostavljanjem nacionalnog parka definirat će se jasne zone i pravila ponašanja, ali i upravitelj (poput onih na Bijambarama ili u NP Una) koji će dobiti alate za odgovorno upravljanje prostorom. Cilj je pronaći balans koji će omogućiti održiv razvoj turizma i lokalne zajednice, ali uz očuvanje prirodnih ljepota.
Kao primjer pozitivnog pristupa navela je Bjelašnicu, ističući da ljudi tamo odlaze zbog prirodnih datosti, a ne zbog zgrada koje niču.
BiH dramatično kaska za europskim standardima zaštite Iako se Federacija BiH prije više od tri desetljeća obvezala na zaštitu prvo 17%, a potom i 30% svog teritorija, podaci pokazuju da smo do 2023. godine imali poražavajućih 3,7% zaštićenog područja.
Ipak, zahvaljujući izmjenama Zakona o zaštiti prirode koje su olakšale procedure, u protekle dvije godine ovaj postotak je podignut na 4,6%.