Biološka istraživanja rijeka Sane i Rzava u Bosni i Hercegovini, provedena tijekom posljednje dvije godine kroz aktivnosti projekta „Dragulji prirode“, otkrila su prirodnu riznicu rijetkih vrsta. Ovaj projekt predstavlja zajedničku inicijativu Udruge Centar za životnu sredinu, Centra Dr. Stjepan Bolkay, Aarhus centra u BiH i češke udruge Arnika.
Znanstvenici koji su istraživali ovo područje otkrili su brojne vrste u ekosustavima ovih rijeka koje nikada ranije nisu bile zabilježene u Bosni i Hercegovini.
Na Međunarodni dan akcije za rijeke, koji se obilježava svakog 14. ožujka, istraživači upozoravaju da bi rezultati istraživanja trebali postati imperativ za proglašavanje novih zaštićenih područja i sustavnu zaštitu ekosustava oko posljednjih divljih rijeka Europe.
Bosna i Hercegovina bogata je raznolikim ekosustavima, koji su često povezani s posljednjim divljim rijekama Europe. To potvrđuje 304 vrste flore i faune, pronađene mapiranjem bioraznolikosti u gornjem toku rijeke Sane.
Terenska istraživanja otkrila su širok spektar vrsta, od skrivenih stanovnika špilja poput šišmiša, preko staništa ribe mladice, do prirodnog gnjezdilišta sivog sokola.
Tijekom istraživanja kanjona Prizrenac ili Prizren-grad na rijeci Sani, identificirano je 15 vrsta vodozemaca i gmazova, uključujući nekoliko zaštićenih vrsta.
''Trio vodozemaca svakako prednjači. Pronašli smo šarenog daždevnjaka – prekrasno stvorenje koje zahtijeva stabilno okruženje za život i iznimno je osjetljivo na promjene u režimu vode. Stoga je klasificirano kao ugroženo na Crvenoj listi IUCN-a. Drugi zanimljivi stanovnici su žutotrbi mukač i grčka žaba, obje vrste spadaju u kategoriju 'strogo zaštićenih vrsta prema lokalnim propisima' '', istaknuo je Saudin Merdan, biolog i predsjednik Centra Dr. Stjepan Bolkay.
Mapiranje bioraznolikosti također je otkrilo osam različitih vrsta šišmiša, uključujući nekoliko zaštićenih u okviru europskog sustava Natura 2000, kao i nekoliko vrsta riba, što dokazuje da ovo područje nastanjuju vrste koje su u velikoj mjeri ovisne o čistim vodama i očuvanim ekološkim uvjetima, poput potočne pastrve i mladice.
Međutim, službena zaštita rijeke Sane od mogućih prijetnji, poput hidroenergetskih projekata, još uvijek je neizvjesna. Unatoč tome, prioritet u ovom trenutku daje se zaštiti rijeke i održivom razvoju tog područja.
''Opće je poznato da rijeka Sana ima visok stupanj bioraznolikosti i kulturnog značaja. S obzirom na planirane hidroenergetske projekte, osobito u ovom kanjonu gdje smo proveli istraživanje, iznimno je važno da ova jedinstvena područja budu potpuno zaštićena'', upozorio je Vladimir Topić, koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.
Dodao je da je inicijativa za proglašenje zaštićenog područja u kanjonu Prizren Grad službeno podnesena Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i prihvaćena još 2019. godine, te da sada slijedi konačno proglašenje zaštite.
Ranije je inicijativa Centra za životnu sredinu i Arnike dovela do proglašenja područja Vrela Sane kao ''Spomenika prirode'' u 2021. godini, što je bio velik uspjeh, ali je zaštićeno područje ograničeno na samo 3,2 km².
Drugi dio bioloških istraživanja, posebno istraživanja paukova, proveden je u dolini rijeke Rzav.
Ovo istraživanje, koje je vodio češki arahnolog Ondřej Machač, značajno je proširilo popis vrsta paukova u BiH, dodajući 53 nove vrste.
Otkriveno je ukupno 140 vrsta paukova, a na šljunkovitim obalama rijeke, kamenim livadama i listopadnim šumama identificirane su neke od najugroženijih vrsta, uključujući Phaeocedus braccatus, Brigittea latens i Uloborus walckenaerius.
Ovo područje također je dom jedne vrste škorpiona i nekoliko pseudoškorpiona.
''Bosna i Hercegovina blagoslovljena je nekim od najraznovrsnijih ekosustava u Europi. No, ova područja su pod sve većom prijetnjom uništavanja staništa, zagađenja i neodrživog korištenja zemljišta. To postaje dvostruko problematično kada je samo 3% teritorija BiH službeno zaštićeno – u usporedbi s gotovo 30%, što je prosjek za zemlje EU“, upozorila je Zuzana Vachůnová, međunarodna koordinatorica projekta ''Dragulji prirode'' iz češke organizacije Arnika.
Projekt ''Dragulji prirode'', koji podržava Program za promociju tranzicije Ministarstva vanjskih poslova Češke, ima za cilj osigurati nova zaštićena područja i ojačati sustavnu zaštitu jedinstvene bioraznolikosti BiH.
Udruga Arnika već godinama surađuje s lokalnim ekološkim udrugama u BiH, pomažući zajednicama da zaštite rijeke od destruktivne izgradnje malih hidroelektrana.
