Grenland i Antarktik izgubili 11,3 bilijuna tona leda

Grenland i Antarktik izgubili su zajedno oko 11,3 bilijuna tona leda između 1979. i 2023. godine, što je doprinijelo porastu globalne razine mora za više od tri centimetra, pokazalo je novo znanstveno istraživanje zasnovano na višedesetljetnim satelitskim mjerenjima.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Data, pokazuje da se gubitak leda znatno ubrzao posljednjih desetljeća, posebno od 1990-ih godina, piše Euronews.

Znanstvenici su kombinirali 42 neovisne procjene zasnovane na podacima 27 satelitskih misija, čime je sastavljen najduži dosadašnji satelitski zapis promjena ledenih pokrivača. Podaci za Grenland sežu do 1972., a za Antarktik do 1979. godine.

Istraživanje pokazuje da je oko 84 posto ukupnog gubitka posljedica dinamičkih promjena ledenih pokrivača, odnosno ubrzanog kretanja glečera i ispuštanja leda u okean, dok je preostalih 16 posto povezano s promjenama površinske mase, uključujući topljenje leda.

''Više od četiri petine izgubljenog leda dospjelo je u ocean zbog ubrzanog kretanja glečera, a ne zbog topljenja na površini, što nam govori da dugoročni trend pokreće dinamički odgovor ledenih pokrivača na zagrijavanje oceana'', kazala je voditeljica istraživanja Inès Otosaka s britanskog sveučilišta Northumbria.

Između 1979. i 2023. godine gubitak leda s Grenlanda i Antarktika podigao je globalni nivo mora za oko 3,14 centimetara. Dva ledena pokrivača danas zajedno doprinose približno četvrtini ukupnog globalnog porasta razine mora.

Grenland je tijekom 1970-ih bio približno u ravnoteži, ali je prosječni godišnji gubitak leda porastao sa oko 60 milijardi tona tijekom 1980-ih na 264 milijarde tona godišnje tijekom 2010-ih.

Antarktik je između 1979. i 2023. izgubio oko 4,78 bilijuna tona leda, dok je Grenland od 1972. do 2023. izgubio oko 6,22 bilijuna tona.