Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u regiji i cijeloj Europi, s obzirom na činjenicu da šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 50% teritorije naše države. Bogatstvo ovim uvjetno obnovljivim resursom obavezuje nas i da se prema zelenom blagu odnosimo s velikom pažnjom i odgovornošću tako da šume koristimo održivo, vodeći računa o zadovoljenju potreba sadašnjih i generacija koje dolaze. Nažalost, svjedoci smo da to nerijetko nije slučaj, što može dovesti do katastrofalnih posljedica po šumske ekosisteme, a ujedno i život na Zemlji.
Šume predstavljaju najveće i najznačajnije ekološke fabrike, s nizom funkcija neophodnih za čovjeka i opstanak života na Zemlji, naročito u područjima gdje je očuvan prirodni sastav šuma, što je slučaj u Bosni i Hercegovini. To u velikoj mjeri podiže vrijednost ove prirodne blagodati.
Nelegalna sječa, prevođenje većih površina šumskih u građevinska zemljišta i sve učestaliji razorni šumski požari neki su od gorućih problema koji dovode do uništenja velikih površina šuma i šumskih zemljišta.
Kompleksno administrativno-političko uređenje Bosne i Hercegovine uvjetovalo je i kompleksnost u organizaciji sektora šumarstva. Zanimljivo je da na državnoj razini ne postoji niti resorno ministarstvo niti okvirni zakonski propis za gospodarenje šumama, koje je spušteno na entitete, odnosno kantone u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
Situaciju usložnjava činjenica da na razini entiteta FBiH ne postoji Zakon o šumama FBiH, što je stanje koje traje od travnja 2009. godine, kada je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o šumama FBiH iz 2002. godine stavio van snage.
Više od trinaest godina kasnije sektor šumarstva nije zakonski reguliran na nivou entiteta FBiH, što značajno otežava funkcioniranje ovog gospodarskog sektora. U međuvremenu su županijske skupštine usvojile zakone o šumama na razini županije, što nije učinjeno u HNŽ, gdje ne postoji niti kantonalni zakon o šumama, dok poslove gospodarenja šumama obavljaju čak tri poduzeća. Sve navedeno ukazuje na neophodnost konačnog usvajanja Zakona o šumama FBiH kojim bi bilo okončano neuređeno stanje kojem svjedočimo u pojedinim područjima.
Nakon niza usuglašavanja i različitih opstrukcija, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u srpnju 2017. godine utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt Zakona o šumama FBiH, nakon čega je isti usvojen, provedene su javne rasprave, te je kreiran konačni Prijedlog Zakona o šumama. Do dana današnjeg isti se nalazi u ladicama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što su pokušaji njegovog razmatranja propali zbog zahtjeva za skidanje ovog zakonskog rješenja s dnevnog reda. U lipnju tekuće godine novi saziv Vlade FBiH, Prijedlog Zakona o šumama FBiH povukao je iz parlamentarne procedure radi "dodatnih usuglašavanja".
U konačnici imamo situaciju gdje za sektor šumarstva ne postoji temeljni zakonski propis na području pola države, što se hitno mora promijeniti.
O ovom i različitim drugim problemima koji prate šumarski sektor govorit ćemo na predstojećoj Stručnoj raspravi "Stanje u sektoru šumarstva Bosne i Hercegovine: Izazovi i prepreke" koja će biti održana 12. prosinca 2023. godine (utorak) u 12:00 sati na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ovaj događaj, u organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupit će praktično sve relevantne aktere sektora šumarstva i, iskreno se nadamo, doprinijeti što hitnijem konačnom usvajanju Zakona o šumama FBiH koji će biti pravedan i prihvatljiv za sve aktere u sektoru šumarstva. Događaj je podržan i od strane Saveza za šume Bosne i Hercegovine, neformalne grupe koja okuplja ekološka udruženja i neformalne grupe građana udružene s ciljem unaprjeđenja stanja u oblasti šumarstva i očuvanja šuma Bosne i Hercegovine.
