BiH godišnje proizvodi više od milijun tona otpada, gotovo sve završava na odlagalištima

Bosna i Hercegovina godišnje proizvede više od milijun tona komunalnog otpada, ali najveći dio i dalje završava na odlagalištima, dok se materijali koji bi mogli biti ponovno upotrijebljeni ili prerađeni gube u miješanom otpadu.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2024. godine proizvedene su 1.122.532 tone komunalnog otpada, odnosno prosječno 329 kilograma po stanovniku. Javnim odvozom prikupljeno je 976.996 tona, od čega više od 857.000 tona otpada na miješani komunalni otpad.

Na kontrolirana odlagališta stiglo je približno 976.000 tona otpada, od čega je 99,9 posto trajno odloženo. Taj podatak ne predstavlja ukupnu stopu odlaganja ili recikliranja u državi, ali pokazuje koliko se postojeći sustav oslanja na odlagališta.

U Federaciji samo dvije deponije u potpunosti ispunjavaju sanitarne uvjete

Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u Federaciji BiH je tijekom 2024. nastalo 745.582 tone komunalnog otpada, od čega je približno 85 posto završilo na odlagalištima.

Na području Federacije postoji pet sanitarnih deponija, ali samo dvije u potpunosti ispunjavaju sanitarne uvjete – Mošćanica u Zenici i Separacija 1 u Živinicama. Evidentirano je i 39 aktivnih nesanitarnih deponija.

Profesorica Dušica Pešević s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci upozorava da takav sustav nosi okolišne rizike, ali i znači gubitak vrijednih resursa.

"Problem nije samo u tome gdje otpad odlažemo, već i u činjenici da još uvijek previše materijala tretiramo kao bezvrijedan ostatak, umjesto kao potencijalni resurs", kazala je Pešević za Fenu.

Regionalna deponija Mošćanica u Zenici tijekom 2025. primila je 85.099 tona otpada iz 13 lokalnih zajednica. Procijenjeni preostali vijek aktivnih odlagališnih kapaciteta iznosi oko tri godine, a planirana je nova ploha koja bi omogućila dodatnih približno 15 godina odlaganja.

Reciklira se, ali veliki dio sirovina odlazi iz BiH

U BiH postoje organizirani sustavi prikupljanja ambalažnog, električnog i elektroničkog otpada, ali kapaciteti za preradu ostaju ograničeni.

Ekopak je tijekom 2025. na recikliranje predao 23.479 tona ambalažnog otpada, dok je Eko život prikupio i na recikliranje uputio 19.565 tona.

Iz Eko života upozoravaju da u BiH nema dovoljno razvijenih postrojenja za recikliranje pa najveći dio prikupljene ambalaže odlazi na preradu izvan države.

ZEOS eko-sistem je tijekom 2025. prikupio 5.796 tona električnog i elektroničkog otpada, a razvio je mrežu od 528 lokacija za njegovu predaju širom BiH.

Poseban problem ostaju tekstilni i biootpad. Prema procjenama iz Federalnog plana, u FBiH godišnje nastaje oko 65.279 tona tekstilnog otpada, dok za biološku obradu, osim kompostane u Prozor-Rami, nedostaju razvijeniji kapaciteti.

Otpad može postati sirovina

Domaće kompanije već pokazuju da otpad može imati ekonomsku vrijednost.

Natron-Hayat iz Maglaja koristi stari papir i karton kao sekundarnu sirovinu, dok Eko Sirovina, Omorika Reciklaža i Semplast prerađuju otpadnu plastiku.

Omorika Reciklaža iz Johovca kod Doboja prikupljenu PET ambalažu sortira, pere i prerađuje u PET mljevenac, regranulat ili foliju.

Sendžana Muslić iz Privredne komore FBiH navodi da su prepreke razvoju domaće industrije visoki troškovi ulaganja, složene administrativne procedure, nestabilno tržište i slaba povezanost komunalnih poduzeća s kompanijama koje mogu koristiti otpad kao sirovinu.

Tijekom 2025. godine iz BiH je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvezeno 58.978 tona otpadnog papira i kartona.

Novi plan predviđa manje odlaganja

Federacija BiH je u srpnju 2026. dobila novi Federalni plan upravljanja otpadom za razdoblje 2026.–2030., kojim je predviđen prelazak s odlaganja na prevenciju, ponovnu uporabu i recikliranje.

Plan predviđa obuhvat prikupljanja otpada iz kućanstava od najmanje 95 posto, odvojeno prikupljanje najmanje tri kategorije otpada te razvoj reciklažnih dvorišta u svim jedinicama lokalne samouprave.

Predviđeno je i uspostavljanje 12 funkcionalnih regionalnih sustava upravljanja otpadom.

Od 65 mjera prethodnog plana u potpunosti ih je realizirano samo 19, odnosno manje od 30 posto.

Za dodatna ulaganja Svjetska banka je u ožujku odobrila Bosni i Hercegovini zajam od 46 milijuna eura kroz Projekt održivog upravljanja čvrstim otpadom. Očekuje se unapređenje usluga za više od milijun stanovnika te povećanje stopa recikliranja i ponovnog iskorištavanja u okviru projekta na 20 posto.

"Uspješnost sustava ne bi trebalo mjeriti samo time koliko otpada prikupimo, nego prije svega time koliko ga uspijemo spriječiti, koliko materijala vratimo u proizvodnju i koliko smanjimo pritisak na životnu sredinu", poručila je Pešević.