Bosna i Hercegovina (BiH) gubi milijune maraka jer policijske agencije rijetko uspiju naplatiti kazne stranim vozačima.
Prema podacima koje su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva prikupili u ministarstvima unutarnjih poslova u BiH, vozačima automobila stranih pločica je od 2009. pa do lipnja 2012. godine izrečeno najmanje 340.000 kazni, u ukupnom iznosu od 17,3 milijuna KM. Naplaćeno je svega 3,2 milijuna KM i to najčešće od vozača koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH, jer njima policija može poslati nalog za uplatu kazne na kućnu adresu.
Vozači koji nemaju prijavljeno prebivalište nedostupni su nakon odlaska iz zemlje. Naime, policijske agencije ne mogu slati naloge na adrese u inozemstvu jer BiH nije potpisnica međunarodnih sporazuma o naplati prometnih prekršaja, kazali su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva policijski dužnosnici.
Većina stranaca ne plati kaznu tijekom boravka u BiH, a na tu obavezu ih ne upozoravaju na izlasku iz zemlje, jer Granična policija, uglavnom, ne dobiva informacije o počiniteljima prometnih prekršaja.
Vlasti neće moći naplatiti najmanje 8,3 milijuna KM kazni samo za 2009. i 2010. godinu, jer je od vremena kada su ti prekršaji počinjeni istekao zakonski rok gonjenja od godinu dana, te je nastupila zastara. U ovom periodu naplaćeno je tek 1,7 milijuna KM od iznosa izrečenih kazni. Ukupni iznosi bi mogli biti i veći jer ministarstva unutarnjih poslova dva kantona i Distrikta Brčko nisu odgovorili na zahtjev za dostavu podataka o kaznama.
Policijski podaci pokazuju da se najmanje 64 posto kazni odnosi na prekoračenje brzine koju su zabilježili stacionarni i mobilni radari na cesti. Za nešto više od 32 posto slučajeva ministarstva unutarnjih poslova nisu navela o kojoj vrsti prekršaja se radi. Ostatak se odnosi na kazne za nekorištenje pojasa, oduzimanje prava prvenstva, vožnju pod djelovanjem alkohola, nepropisno parkiranje, prometne nezgode...
Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravde BiH, kaže da naša zemlja nije potpisnica posebnih sporazuma koji reguliraju naplatu prometnih prekršaja.
Sladoje je rekao da postojeći bilateralni sporazumi o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima reguliraju na isti način i prekršaje. Međutim, troškovi procedure priznavanja strane presude u slučaju prekršaja su veći nego vrijednost pojedinačne prometne kazne, te nije isplativo njeno pokretanje, objašnjava Sladoje.
Povezati graničare i saobraćajce
U policijskim upravama kažu da se problem djelomično može riješiti uspostavom međupolicijskog jedinstvenog sustava obavještavanja u zemlji u koji bi bila uključena i Granična policija BiH. Ona bi po uzoru na evropske graničare mogla isključiti vozilo iz prometa do izmirenja kazne.
Pojedine lokalne policije u BiH nisu čekale na trome političke institucije, već su same pokrenule akcije kako bi povećale naplatu prometnih prekršaja i tako spriječile njihovo zastarijevanje. U tome su djelomično uspješne.
Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK), Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) i Unsko-sanskog kantona (USK) su uspostavila elektronske baze podataka u koje unose podatke o vozilima sa inozemnim registarskim pločicama koja su prekoračila dozvoljenu brzinu ili počinila neke druge prekršaje. Policajci na terenu joj pristupaju uz pomoć specijalnih uređaja. Ukoliko zaustave vozila koja su registrirana u bazi, oni mogu naložiti vozačima da odmah plate kaznu za ranije počinjene prekršaje ili da to učine u zakonskom roku do sedam dana.
Policijski dužnosnici objašnjavaju da se kazne i tada naplaćuju, uglavnom, od vozača koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH, dok strani vozači napuste zemlju ne plativši kaznu.
MUP ZDK-a je početkom 2010. godine omogućio Graničnoj policiji da pristupa policijskoj bazi podataka u ovom kantonu te je dio stranaca nakon opomene na granici dolazio u policijske uprave u ovom kantonu da plati kaznu, navode policijski dužnosnici.
Polovicom prošle godine bazu prekršaja su sačinili i u Policiji SBK-a. U njoj je evidentirano preko 9.000 prekršitelja, sa kaznama vrijednim skoro pola milijuna KM. Baza je dostupna svim policijskim upravama u ovom kantonu koje rade na njihovoj naplati.
Sulejman Tukar, generalni inspektor Policije SBK-a, kaže da je naplata prekršaja poboljšana, ali je najveći efekt u tome što su sad vozači svjesni ovih akcija policije pa su pažljiviji u prometu.
Ahmed Bašagić; Foto: CIN
Ahmet Bašagić, zapovjednik kantonalne Postrojbe policije za regulaciju i kontrolu prometa USK-a, kaže da od lipnja prošle godine policijski i službenici Granične policije u ovom kantonu koriste elektronski uređaj Personal Digital Assistent (PDA). Bašagić objašnjava da policajac na terenu može preko PDA uređaja pristupiti kompjuterskom serveru kantonalnog MUP-a i utvrditi da li je stacionirani radar ranije zabilježio da je vozilo koje kontrolira prekoračilo brzinu.
Bašagić je rekao da je za pet i po mjeseci, od kako se počeo koristiti PDA uređaj, izrečeno 6.000 kazni koje su napravili vozači stranih vozila. On je kazao da su ovi vozači većinom bh. građani koji su privremeno zaposleni u inozemstvu, ali neki od njih su i stranci, pa kazne neće moći biti naplaćene.
Efikasan sustav naplate u EU-u
Bašagić objašnjava da se PDA koristi u zemljama Europske unije (EU) koje imaju jedinstvenu bazu podataka o prekršiteljima.
''Ako ste na izlazu iz Slovenije, a napravili ste prekršaj u Španjolskoj, graničar će vas isključiti iz prometa i uputiti u najbližu banku da izmirite dug'', dodao je Bašagić.
Goran Šmitran, načelnik Odjela za sigurnost prometa MUP-a RS-a, kazao je da je i u ovom entitetu najveći problem naplatiti prekršaje koji su zabilježeni stacioniranim radarom. On je istaknuo da policija u RS-u ima problem da dozna tko je vozač stranog vozila koje prođe kroz radarski sustav. Bez te informacije nemoguće ga je sankcionirati.
Kako bi se u potpunosti riješio problem naplate, Šmitran kaže da se moraju uvezati sve policijske agencije u BiH te potpisati sporazumi između država, kao i sa EU-om.
Prema podacima Udruženja za unapređenje bezbjednosti Saobraćaja RS-a, najčešći prometni prekršaji su prekoračenja brzine. Predsjednik ovog udruženja Milenko Jaćimović kaže da je na tri lokacije, gdje su stacionirani radari u Banjoj Luci, u 2011. godini evidentirano oko 4.500 vozila stranih pločica od kojih kazne nisu mogle biti naplaćene.
CIN je ranije objavio priču o prometnim prekršajima koje su počinili vozači automobila sa diplomatskim pločicama. Bh. sudovi su obustavljali prekršajne postupke protiv počinitelja, zbog propisa o imunitetu diplomata. Tadašnjom analizom evidentiranih prekršaja utvrđeno je da najmanje 120.000 KM izrečenih kazni nije naplaćeno.
