Iako mnogi vozači povremeno malo jače pritisnu papučicu gasa, prebrza vožnja često dovodi do prometnih nesreća. Pri bržoj vožnji, vozač ima manje vremena za reakciju, a u ekstremnoj situaciji može biti teško kontrolirati automobil. Razna istraživanja su pokazala da u urbanim područjima povećanje brzine od samo 1 km/h povećava vjerojatnost prometne nesreće i do 4%.
Kultura vožnje i kazne za prekoračenje brzine značajno se razlikuju diljem Europe. Tvrtka za podatke o vozilima carVertical provela je istraživanje u 23 zemlje, uključujući i Hrvatsku, kako bi se utvrdila razlika između visine kazni za prekoračenje brzine i stope oštećenja vozila. Odvraćaju li veće kazne doista od prekoračenja brzine kada iznose dobar dio plaće vozača?
Hrvatska ima relativno umjerene kazne za prekoračenje brzine. Na primjer, prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h u Hrvatskoj kažnjava se novčanom kaznom od 60 eura. S obzirom na prosječnu mjesečnu plaću u zemlji od 1.397 eura, ova kazna predstavlja oko 4,3% mjesečnog dohotka.
U istraživanju carVerticala, Hrvatska je na 12. mjestu po tome koliki dio prosječnog prihoda vozača odlazi na plaćanje kazne za prekoračenje brzine.
Međutim, u istraživanju, Hrvatska ima jednu od najviših stopa oštećenja. Prema Indeksu transparentnosti tržišta rabljenih automobila, za 55% automobila u Hrvatskoj postoje podaci o oštećenjima.
"Kazne za prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h u Europi mogu iznositi od 10 do preko 200 eura. Iako zemlje s višim kaznama obično imaju manje oštećenih vozila, trebali bismo uzeti u obzir i kulturu vožnje – stupanj tolerancije vozača na kršenje prometnih pravila značajno se razlikuje među europskim zemljama", objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u carVerticalu.
Skandinavske zemlje, Švedska, Danska i Finska izriču relativno visoke kazne u usporedbi s prosječnim prihodima i pokazuju niže stope oštećenja vozila.
U Danskoj, na primjer, prekoračenje brzine do 15 km/h košta 3.000 DKK (402 eura) – oko 10% prosječne mjesečne plaće. A danski vozači se ne žure: samo nešto više od petine provjerenih automobila bilo je oštećeno.
Nasuprot tome, mnoge zemlje Srednje i Istočne Europe imaju relativno niske kazne za prekoračenje brzine i veće stope oštećenja. U Poljskoj, na primjer, kazna za prekoračenje brzine do 15 km/h iznosi 100 PLN (24 eura), u Latviji – 40 eura, a u Slovačkoj – 39 eura. Ove kazne iznose samo 1,6-3,3% od mjesečne plaće u tim zemljama. Međutim, više od polovice svih automobila u svakoj zemlji imalo je povijest oštećenja, a Poljska je na vrhu popisa sa 62,1% pogođenih vozila.
"Niske kazne ne znače nužno da će zemlja imati više vozača koji prebrzo voze i više prometnih nesreća. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Španjolska imaju umjerene kazne, ali i niske stope oštećenja. To govori o određenoj razini javne svijesti – kada vozači razumiju posljedice prebrze vožnje, ponašaju se odgovornije," kaže Buzelis.
U Finskoj se za manje prekršaje prekoračenja brzine plaćaju fiksne kazne, ali za ozbiljnije prekršaje poput prekoračenja ograničenja za više od 20-25 km/h plaćaju se kazne na temelju prihoda. Korištenjem sustava dnevnih kazni, konačni iznos ovisi o prihodima vozača, što znači da bogatiji počinitelji mogu platiti tisuće eura za isti prekršaj. Još jedna europska zemlja sa sličnim sustavom je Švicarska.
Prije nekoliko godina, u javnost je izašla vijest kada je jedan milijunaš u Finskoj dobio kaznu od 121.000 eura zbog prekoračenja ograničenja brzine od 30 km/h.
Prema Buzelisu, vozači koji prebrzo voze trebali bi shvatiti da ne samo da riskiraju visoke kazne već i uzrokuju prometne nesreće s teškim posljedicama. Stručnjak potiče ljude da budu odgovorni i da ne riskiraju svoj ili tuđi život nepotrebno.
Istraživanje carVerticala kombinira podatke o oštećenjima iz Indeksa transparentnosti tržišta rabljenih automobila, prosječne mjesečne plaće nakon oporezivanja u 23 zemlje i standardnu kaznu za prekoračenje ograničenja brzine za 11-15 km/h u urbanom području (kada je ograničenje brzine 50/60 km/h).
Koristeći te podatke, istraživači su izračunali koji postotak prosječnog mjesečnog prihoda predstavlja kazna i prema tome rangirali zemlje. Moguća su manja odstupanja u vrijednostima zbog različitih tečajeva konverzije valuta.
