Balkan novo ratište?

Ratne igre: ISIL bi Sarajevo pretvorio u Bagdad

Vijesti / Svijet | 28. 12. 2015. u 15:20 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Teroristički napad na Sarajevo na Staru godinu vjerojatno bi odnio stotine žrtava, a to su po tajnim službama Federacije BiH planirali uhićeni u nedavnoj akciji u predgrađu glavnoga grada.

Veći eksplozivni paket u gradskoj pješačkoj zoni Sarajevo bi stavilo u istu ravan s Bagdadom ili Damaskom, gdje su teroristički napadi svakodnevica i često odnose i desetke žrtava.

Ujedno, bila bi to prva velika akcija islamističkih skupina usmjerena prema jednome glavnom gradu na prostoru bivše Jugoslavije, to jest Balkana, i za sobom bi povukla i važne političke konzekvencije, smatra novinar Slobodne Dalmacije Antun Masle, autor članka.

Takav događaj mogao bi biti čak i početak raspada daytonske Bosne i Hercegovine, pa čak i građanskog rata, ovisno o posljedicama i tumačenjima tih posljedica, jer preduvjeti već postoje.

''Čini se da je policija ovoga puta reagirala na vrijeme i razbila vehabijsku skupinu od 11 članova, prateći trag terorističkog napada u Rajlovcu u kojem su teroristi ubili dva vojnika oružanih snaga, ali je pitanje je li uspješna operacija zapravo iznimka'', piše Slobodna Dalmacija.

Problem je u politici koja je dovela islamiste

U reakcijama na uhićenja opet se ističe da se opasnost od vehabijskih skupina razbacanih u više enklava u središnjem dijelu Federacije ne može rješavati povremenim policijskim akcijama, jer je problem u politici koja je islamističke skupine dovela u Bosnu i Hercegovinu u ratno vrijeme, a održava ih do današnjih dana, piše Antun Masle.

Mudžahedini su počeli stizati u BiH od 1992. godine za ratovanje protiv srpskih snaga, a neke od postrojbi, poput El Mudžahida u sastavu Trećeg korpusa pod zapovjedništvom genarala Sakiba Mahmuljina, kojemu se upravo sudi za ratne zločine, bile su poznate po isilovskoj okrutnosti i otkidanju glava zarobljenicima.

Po završetku rata dio mudžahedina ostao je živjeti u BiH, uglavnom na područjima nedaleko točaka dodira s Republikom Srpskom, a u međuvremenu njihov broj se polako povećavao, tako da danas nitko zapravo ne zna točno koliko je ekstremista u Bosni i Hercegovini i na što su sve spremni.

Omiljena taktika

Napad na Staru godinu uklapa se u omiljenu taktiku udara u vrijeme praznika drugih nacionalnih i vjerskih skupina koje vehabije ne odobravaju i smatraju svojom dužnosti boriti se protiv 'nevjerničkih' običaja. Nema sumnje da u Bosni i Hercegovini postoje politički krugovi koji toleriraju i održavaju vehabijske strukture, omogućavajući im da godinama žive 'ispod radara'.

Kad bi tamošnja vlast funkcionirala, mogla bi se pozabaviti pitanjem tko ih financira, od čega žive, i pokušati prekinuti logističke kanale. Država ima pravo pitati svakog svoga državljanina ili korisnika trajnog boravka da otkrije izvore prihoda, ali to pravo se ne koristi. Pravo pitanje je zašto se ne koristi.

Dotle broj i rasprostranjenost pripadnika najekstremnijeg krila po dostupnim informacijama neprimjetno raste i izaziva reakcije na drugoj strani, prije svega u Republici Srpskoj. Kad bi pitali Milorada Dodika da iskreno kaže tko stoji iza vehabija, gotovo je sigurno da bi strukture bošnjačkog člana predsjedništva Bakira Izetbegovića optužio za nastavak politike podržavanja vehabizma.

Dodik je to više puta i rekao, ali malo uvijenije, pa i u posprdnom tonu, piše Slobodna Dalmacija.

Rast napetosti

Rast napetosti šef Republike Srpske koristi za planiranje rušenja daytonske BiH i osamostaljenja. Već skoro godinu dana najavljuje referendum o samostalnosti sudskih institucija RS, iako ga EU, SAD, pa i Beograd upozoravaju da se kloni rušenja Daytona.
Obožavani Erdogan

Politički i gospodarski Dodik najbolje surađuje s Rusijom i zato u BiH već postoje sastojci za miješanje eksplozivne smjese, kao na Bliskom istoku, u Siriji i Iraku. S jedne strane je sve izraženije jačanje vehabizma, ideologije identične ISIL-u, sunitskoj udarnoj pesnici u borbi protiv šijitskog luka i svih nevjernika, a s druge strane ruskog utjecaja po liniji pravoslavlja.

''Ta borba na Bliskom istoku mogla bi zapaliti i treći svjetski rat. Turska, politički pokrovitelj bošnjačke Bosne i Hercegovine, već je skoro u otvorenom ratu s Putinovom Rusijom od 24. studenoga i rušenja ruskog bombardera Su 24 na granici Sirije i Turske. U Sarajevu obožavani turski predsjednik Recep Tayip Erdogan time je zaratio s dojučerašnjim suradnikom, bezmalo i prijateljem Vladimirom Putinom s kojim je nedavno gotovo u idili otvarao veliku džamiju u Moskvi'', piše Antun Masle.

Dok se Rusija i Turska mjerkaju kroz nišan, obračun je medijski. Putin optužuje Erdogana da firma kojoj je na čelu njegov sin Bilal trguje naftom ukradenom iz Sirije i Iraka.

U petak su ruski mediji objavili snimke bespilotnih letjelica u konvoju sa čak 12 tisuća cisterni na granici Iraka u pravcu Turske, a prije dvadesetak dana slične snimke s tisućama cisterni s gorivom iz Sirije prema turskoj rafineriji u Batmanu.

Na teritoriju Sirije Rusi iz zraka nemilosrdno uništavaju te konvoje, jer, kako tumače, time prekidaju financiranje ISIL-a ukradenom naftom. Turski vrh optužuju da zajedno sa Saudijskom Arabijom i Katarom financiraju i naoružavaju ISIL s ciljem stavljanja pod kontrolu naftom najbogatijih dijelova Sirije i Iraka.

Balkan novo ratište?

Ruska vojna kampanja Turskoj je prst u oko, ali ne smije se zaboraviti da je Turska u NATO savezu nakon SAD najsposobnija vojna sila koja pritom drži i vrata Crnog mora, Bospor i Dardanele. Nakon prividnog smirivanja tenzija na sirijskom kopnu, napetosti rastu u akvatoriju Turske i Sirije.

Rusi tvrde da Turci podmornicama prate njihove pomorske snage, posebno stratešku krstaricu Moskva, štoviše da očekuju turski napad teškim torpedima s podmornica.

Zato pred obalama Sirije sidre brodove za protupodmorničku borbu. NATO daje potporu Turskoj i upravo šalje brodove prema Siriji. U svemu tome ni najcrnji scenarij nije isključen.

Može li po istom obrascu doći do porasta tenzija u Bosni i Hercegovini, mekom trbuhu Hrvatske s gotovo 1100 kilometara zajedničke granice? Ta se mogućnost sve manje isključuje, pa je čak i Joe Biden, američki potpredsjednik, za boravka u Zagrebu spomenuo islamističke rizike u Bosni i Hercegovini, pa i Sandžaku i Makedoniji.

Neki od zapadnih analitičara očekuju dizanje tenzije od strane Republike Srpske, pod pokroviteljstvom Rusije, a na pitanje gdje bi Amerika mogla uskoro ratovati, osim Bliskog istoka, sve se češće spominje i Balkan.

U sukobu u susjedstvu pozicija Hrvatske kao NATO članice posve je definirana i jasna, ali jačanje terorizma i sukob, makar i niskog intenziteta, može dovesti do košmara s nepredvidivim posljedicama.

Kopirati
Drag cursor here to close