Pokušaj atentata

Kako su dronovi stigli do srca Rusije?

Operacija je opisana kao “teroristički čin i pokušaj atentata na predsjednika Ruske Federacije”.
Vijesti / Svijet | 05. 05. 2023. u 07:33 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rusija je u srijedu objavila da je oborila dvije bespilotne letjelice koje su ciljale Kremlj, u “terorističkom” pokušaju atentata na predsjednika Vladimira Putina.

U isto vrijeme Ukrajina je negirala umiješanost u napad.

“Režim u Kijevu je sinoć pokušao napasti Kremlj” sa dvije bespilotne letjelice, koje su “onesposobljene” sistemima za elektronsko ratovanje, navodi se u priopćenju ruskog Predsjedništva.

Operacija je opisana kao “teroristički čin i pokušaj atentata na predsjednika Ruske Federacije”.

Predsjedništvo je potvrdilo da su ostaci dva drona pali unutar Kremlja, ali da nitko nije ozlijeđen, prenosi Aljazeera.

Incident je pokrenuo pitanja o mjerama zaštite koje je Rusija uvela u glavnom gradu i efikasnosti tih mjera u odbijanju napada kojim bi mogla biti izložena, poput onoga što se desilo u srijedu.

Moćni obrambeni sustavi S-400 i S-300

Moskva je jedna od najutvrđenijih prijestolnica na svijetu, a velike sile obično štite svoje centre odlučivanja višeslojnim sistemima odbrane.

Rusija je glavni grad i centar za donošenje odluka opasala proturaketnim štitom za presretanje bilo kakvih nuklearnih ili strateških raketnih napada.

U okolini Moskve raspoređeni su obrambeni sustavi, od kojih se posebni ističe sustav S-400.

Vojni stručnjaci opisuju ovaj sustav kao jedan od najboljih sustava protuzračne obrane.

S-400 je ruski mobilni sustav protuzračne obrane koji otkriva ciljeve u zraku na udaljenosti od 400 kilometara.

Sustav može gađati 80 ciljeva istovremeno, usmjeravajući dvije rakete zemlja-zrak na svaki cilj.

Tu je i sustav S-300, koji je dizajniran da se suprotstavi jurišnim avionima i raketama dugog dometa, kao što su krstareće rakete.

Može presresti 24 aviona ili 16 balističkih raketa istovremeno na udaljenosti do 250 kilometara.

Rusija štiti vitalne i osjetljive lokacije obrambenim sustavima s raketama kratkog dometa, kao što je sustav Pancir-S1.

Ovaj sustav se opisuje kao zaštitnik moskovskog neba, a u stanju je da uočava i uništava zračne ciljeve na udaljenosti od 20 kilometara.

Zabrana dronovima da lete iznad Moskve

Pancir ima 12 raketa te dva automatska protuavionska topa.

Pored proturaketne obrane, Rusija poduzima i druge mjere da zaštiti srce Moskve, posebno sjedište političkog rukovodstva zemlje, Kremlj.

Ruske vlasti ometaju zračne i zemaljske navigacijske sustave i sve komunikacije tijekom kretanja predsjednika i komandnog kadra u prvom ešalonu.

Od početka rata u Ukrajini, u veljači 2022. godine, ruske vlasti su zabranile svim vrstama dronova da lete iznad Moskve.

Općenito govoreći, Rusija je uspostavila obruč na kopnu, u zraku i na moru, pa čak i u virtualnom svijetu, koji je štiti je od bilo kakvih neprijateljskih napada.

Stoga se postavlja pitanje: Kako su dronovi zaobišli ovaj obruč i stigli do srca Rusije i njenog centra donošenja odluka?

Upitna vjerodostojnost snimke napada dronom na Kremlj

Rusija je obećala odmazdu za ono što je nazvala pokušajem ukrajinskog atentata na predsjednika Vladimira Putina.

Ukrajinske zračne snage su saopštile da su oborile 18 od 24 bespilotnih letjelica lansiranih na Kijev.

Događa se to dan nakon navodnog napada dronom na Kremlj.

Rusija je obećala odmazdu za ono što je nazvala pokušajem ukrajinskog atentata na predsjednika Vladimira Putina.

Predsjednik Volodimir Zelenski je odbacio optužbe, kazavši da se Ukrajina bori na vlastitom teritoriju.

“U američkom savjetodavnom tijelu, Institutu za ratne studije, navode kako je krajnje malo vjerojatno da su dva drona mogla probiti višeslojnu protuzračnu obranu oko Kremlja,” javlja Charles Stratford.

“I zaista je još upitna vjerodostojnost snimke koju je objavio Kremlj. Prikazuje bespilotnu letjelicu kako se veoma sporo približava Kremlju. Na kupoli se može vidjeti nešto što podsjeća na dva ljudska obrisa, a zatim slijedi eksplozija, koja je gotovo neznatna. Sve to navodi na zaključak kako olupine nisu bile toliko velike da bi nanijele ozbiljniju štetu.

Dakle još je upitna vjerodostojnost snimka i šta je potaklo Rusiju da ga objavi.”

O reakcijama ruskih dužnosnika više informacija donosi novinarka Julija Šapovalova, koja se javlja iz Moskve.

Kopirati
Drag cursor here to close