Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice je odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika koji su upozorili na negativnu ulogu Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Čović je poručio da su visoki predstavnici "svojim odlukama unakazili Bosnu i Hercegovinu".
Naglasio je da više od tisuću kilometara granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te Daytonski mirovni sporazum obvezuju Hrvatsku na djelovanje u Bosni i Hercegovini.
"Dobro je da se u Saboru Republike Hrvatske govori o tome (Deklaracija o položaju Hrvata u BiH). Ja se nadam da ćemo dobiti snažnu potporu da Bosna i Hercegovina ide euroatlantskim putem na potpunoj jednakopravnosti konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Najmalobrojniji narod nosi većinu projekata očuvanja Bosne i Hercegovine i zaslužuje jednu snažnu deklaraciju u Saboru Hrvatske".
Upitan kako komentira pismo bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini - Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga - u kojem upozoravaju na negativnu ulogu Hrvatske u Bosni i Hercegovini, odgovorio je:
"Što kazati za bilo koga od njih pojedinačno. Mislim da svatko ima pravo na svoj politički stav ili kakav god taj stav bio. Ne mora biti politički, ali je u funkciji nečega. Nisu oni jedini koji razmišljaju tako. Jasno je da Bosna i Hercegovina unakažena odlukama koje su donosili visoki predstavnici. Na stotine njih je nametnuto kroz ustavna rješenja unutar Bosne i Hercegovine, a nisu prošli parlamentarnu proceduru. Upravo u traženju nekog neuspjelog rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Njihov promašaj ne trebamo slušati".
Kako je kazao, želja je da se donese deklaracija koja će imati snagu i težinu. Očekuje da će se ta deklaracija dograditi.
Čović je ukazao i to da je razgovarao o mnogo tema s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom. Objasnio je da su razgovarali u svojstvu predsjednika stranaka koje pripadaju obitelji Europskih narodnjačkih stranaka.
"Detaljno sam ga informirao o onome što čini problem Bosne i Hercegovine", rekao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i ponovio stav da se Bosna i Hercegovina ne može graditi na građanskom konceptu.
Podsjetimo, trojica bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini uputili su otvoreno pismo visokoj povjerenici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU vezano za ''uplitanje Hrvatske u političke procese u BiH''.
U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj negiranja legitimnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Nedavno je i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da se Rusija odavno zalaže za ukidanje funkcije visokog predstavnika, kao i za to da odgovornost za situaciju u BiH bude prenesena na tri konstitutivna naroda. Kako je rekla nazočnost protektora odavno iscrpilo svoju funkciju i samo koči razvoj zemlje.
Hrvatska je odbacila optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se miješa u unutarnja pitanja te države i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
Inače, trenutno visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poručio je da Hrvati u BiH trebaju napraviti katalog svega što imaju. Inzko je ovo izjavio odgovarajući na zahtjev europske zastupnice Željane Zovko da joj se dostave izvještaji o tome koliko OHR godišnje troši novca. Komentirajući zahtjev Željane Zovko, hrvatske EU parlamentarke koja je zatražila da joj se dostavi proračun OHR-a, Inzko je kazao da ona radi za drugu državu. Prema njegovom mišljenju, možda iza poruka Zovko postoji neka strategija.
''Rezultat nije bio onakav za HDZ kao što su očekivali i to je možda razlog zbog čega Zovko to radi. Mislim da bi trebalo biti manje frustracija na hrvatskoj strani i možda bi trebalo napraviti neki katalog šta to sve u BiH imaju Hrvati kad je riječ o funkcijama na svim nivoima vlasti. Mislim da bi onda ova debata bila malo realnija. Da vidimo što Hrvati imaju de facto na kantonalnom nivou, koliko imaju ministara, kao i na federalnom nivou. Da li imaju puno ministara financija, pravosuđa i na državnom nivou vidimo da ko upravlja indirektnim oporezivanjem, koliko procenata ministara imaju i da onda pričamo o faktičkom stanju, da eliminiramo frustracije'', naglasio je Inzko.
Valja istaknuti i da je OHR-u u proračunskoj 2017./2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura od čega je 54,37 posto iz EU, što ih čini najvećim donatorom.
Unatoč brojnim pozivima, posebice iz RS, da se zatvori ured viskog predstavnika u BiH, Inzko poručuje da nisu ispunjeni svi uvjeti i ciljevi za završetak mandata.
Podsjećanja radi, od tih uvjeta ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma".
