Propao je još jedan pokušaj približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH oboren je Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću – jedan od preostala dva uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora s EU.
Umjesto usuglašenog djelovanja, političke grupacije pokazale su duboku podijeljenost i različite prioritete, piše RTV HB.
Apsurd političke scene u BiH ogleda se u činjenici da je za zakon glasao SNSD, koji inače u Narodnoj skupštini RS-a traži ukidanje VSTV-a, dok su protiv zakona bili oporbeni predstavnici iz Republike Srpske, koji se deklariraju kao proeuropski. Protiv je bio i jedini izaslanik stranaka Trojke – Kemal Ademović iz Naroda i pravde.
"Kad je Klub Bošnjaka napustio prošli put i uskratio kvorum optužen je da opstruira rad Doma, ne mogu se usvajati zakoni. Kad je danas Klub Bošnjaka ostao u sjednici, onda je gospoda neposlovnički prekinula sjednicu i napustila dvoranu", rekao je Ademović, komentirajući napetosti koje su obilježile sjednicu.
Njegova pozicija izazvala je dodatna pitanja – jesu li unutar Trojke politički interesi, poput suprotstavljanja Miloradu Dodiku, postali važniji od europskog puta?
Predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davor Ivo Stier ističe kako je šteta već učinjena.
"Izaslanici koji su u Domu naroda odbili Zakon o VSTV-u učinili su veliku štetu europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine! U EU nema razumijevanja za takvo ponašanje", upozorio je Stier.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza, kao predlagač zakona, ističe kako su razlozi za njegovo odbacivanje bili politički, a ne pravni.
"Bilo bi mi puno lakše da su danas izaslanici rekli 20 konkretnih razloga što im se ne sviđa u ovom zakonu. Govore o etničkom kriteriju, pozivaju se na Venecijansku komisiju, a suprotno njezinim stavovima daju prijedloge", kazao je Bunoza, izražavajući žaljenje što nije ponuđen nijedan konkretan amandman za poboljšanje zakona.
Bunoza je također podsjetio da je 75 posto proeuropskih zakona u ovom mandatu doneseno na inicijativu hrvatskih predstavnika, iako se upravo njih često optužuje za blokadu europskog puta.
Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja poručuje kako se situacija u Domu naroda sve više pretvara u političku blokadu, uz međusobna optuživanja aktera.
"Uzalud sva retorika i optuživanja, kada već treći ili četvrti put tih osam od 15 izaslanika napusti Dom naroda i time ruši kvorum," istaknuo je Sitarski.
Dodaje kako se politički život u BiH prerano pretvorio u izbornu kampanju.
"Mi smo ovu igru počeli još u drugom ili trećem mjesecu ove godine. Nedopustivo je da se više od godinu i pol dana potroši na izbornu kampanju. Nije strašno voditi kampanju, nego kako se to kod nas radi – blokadom zakonodavnog rada, što znači i blokadom europskog puta," poručuje Sitarski.
Dok se politički predstavnici deklarativno zalažu za europski put, u praksi nedostaje konkretna volja. Paraliza zakonodavnog procesa ostavlja BiH daleko od Bruxellesa, a sve bliže novom valu međusobnih optuživanja i političke nestabilnosti.
