Komšić na HRT-u

Pjevač pisao Stankoviću zbog neistine u emisiji

''Svjesni smo da bosanskohercegovački ustavno-pravni sustav može promatraču sa strane izgledati prekompliciran'', navode iz Vijeća
Vijesti / Politika | 24. 01. 2019. u 15:52 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće nacionalnih manjina Kantona Sarajevo uputilo je dopis HRT-HTV 1, koje potpisuje predsjedavajući Davor Ebner, a u kojem se reagira na izjavu voditelja emisije "Nedjeljom u 2" Aleksandra Stankovića koji je u razgovoru sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem između ostalog izjavio: "Nije isto, vi nemate nacionalne manjine kao u Hrvatskoj, vi imate tri konstitutivna naroda, nije isto", priopćeno je.

U pismu koje je upućeno Katji Kušec, glavnoj i odgovornoj urednici HRT-HTV navodi se da su u predmetnoj emisiji iznesene netočne informacije, temeljem člana 2. stav (3). Zakona o elektroničkim medijima (''NN RH'', br. 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13), a u vezi sa članom 40. Zakona o medijima (''NN RH'', br. 59/04, 84/11 i 81/13) ovim putem molimo da objavite ispravak bez promjena i dopuna u istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedni način na koji je bila objavljena i informacija na koju se ispravak odnosi, kako slijedi:

"Netočna je izjava gdina. Aleksandra Stankovića: 'Nije isto, vi nemate nacionalne manjine kao u Hrvatskoj, vi imate tri konstitutivna naroda, nije isto', izrečena u minuti 50:20 emisije. Budući da je gost emisije bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tumačimo da se riječi 'vi' odnose na Bosnu i Hercegovinu, priopćeno je iz Vijeća.

Naime, činjenica je da u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj žive pripadnici istih nacionalnih manjina, i to: Albanci, Austrijanci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Slovaci, Slovenci, Talijani, Turci, Ukrajinci i Židovi.

Uvidom u rezultate popisa stanovništva provedenih u dvije države odnosno usporedbom sadržaja propisa kojima je uređen društveno-pravni položaj nacionalnih manjina ovo je vrlo lako utvrdivo. U Bosni i Hercegovini, položaj nacionalnih manjina uređen je Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BIH (''Službeni glasnik BIH'', br. 12/03 i 76/05 i 93/08). Član 3. stav (1) ovog Zakona glasi: 'Nacionalna manjina, u skladu sa ovim zakonom, je dio stanovništva-državljana BiH koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, a sačinjavaju je ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesti i drugih obilježja.'

Može se stoga konstatirati da u Republici Hrvatskoj pripadnici nacionalnih manjina, uz ostale građane, žive pored jednog državotvornog naroda - hrvatskog, a da u BiH pripadnici nacionalnih manjina, uz ostale građane, žive pored tri državotvorna (konstitutivna) naroda – bošnjačkog, hrvatskog i srpskog.

Svjesni smo da bosanskohercegovački ustavno-pravni sustav može promatraču sa strane izgledati prekompliciran. On to gotovo sigurno i jeste. No to ne treba biti razlog za negiranje postojanja manjinskih etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini iznošenjem netočnih informacija.

Pripadnici nacionalnih manjina u BIH, prisjetimo li se samo sudskog predmeta Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine - koji je vođen pred Europskim sudom za ljudska prava u Strazburu i čiji je ishod skrenuo domaću i međunarodnu pažnju na diskriminatornost Ustava BiH – aktivno su angažirani u nastojanju da Bosnu i Hercegovinu učine boljom, pravednijom i ugodnijom za život svih", navodi Ebner, priopćeno je iz Vijeća nacionalnih manjina KS.

Kopirati
Drag cursor here to close