bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Bivši gradonačelnik sadašnjem

Oručević poručio Kordiću: ''Ne dirajte mostarske vakufe ni mrtve heroje rata!''

''Provokacije Marija Kordića prema Islamskoj zajednici i svim Bošnjacima su neprihvatljive. Treba ozbiljno shvatiti poruke mostarskog muftije Salema ef. Dedovića'', rekao je Oručević.
03.06.2025. u 17:15
text

Bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević nazvao je izjave aktualnog gradonačelnika Marija Kordića neprihvatljivim, ocjenjujući njegove "prijetnje Islamskoj zajednici i bošnjačkom narodu kao iznimno opasne i uvredljive". Povod je bila najava preispitivanja ranijih odluka o vraćanju vakufske imovine Islamskoj zajednici.

U zajedničkom priopćenju, Muftijstvo mostarsko i Medžlis Islamske zajednice Mostar osudili su Kordićev istup, nazvavši ga ''nečuvenim aktom pravnog nasilja nad vjerskom zajednicom, kakav nije zabilježen u novijoj demokratskoj povijesti Bosne i Hercegovine''.

Sporne su najave o preispitivanju odluka iz 1995. i 1997. godine, kojima su Islamskoj zajednici vraćeni vakufi – imovina oduzeta u vrijeme socijalističkog režima.

"Pustite mrtve heroje da počivaju u miru"

Safet Oručević, danas direktor Centra za mir i multietničku suradnju, reagirao je oštro:

"Ovaj bezobrazluk stvarno prelazi sve granice! Provokacije Marija Kordića prema Islamskoj zajednici i svim Bošnjacima su neprihvatljive. Treba ozbiljno shvatiti poruke mostarskog muftije Salema ef. Dedovića. Moja je poruka: Pustite te mrtve heroje rata u kojem smo se zajedno borili da počivaju u miru. Pustite jedan mostarski harem i groblje da bude sa svim obilježjima: krst do mjeseca i zvijezde, i ljiljan.

Taj komadić zemlje, u hladovini mostarskih borova, je mostarska svetinja. To su mladići koji su branili Mostar. Isto to radite i sa Partizanskim spomen-grobljem, iz ideoloških razloga – što je također neprihvatljivo", kazao je Oručević za Radio Sarajevo.

Islamska zajednica podržala druge vjerske zajednice

U priopćenju Muftijstva i Medžlisa Mostar istaknuto je kako je Islamska zajednica tijekom mandata Gradskog vijeća 2008.–2012. podržala povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Također, podsjeća se da je upravo Islamska zajednica bila inicijator zajedničkog zahtjeva vjerskih zajednica za povrat imovine upućenog Gradskom vijeću 2004. godine, a koji su tada supotpisale i Jevrejska zajednica Mostara.

Na kraju se navodi:

''Ovaj nečuveni i drski obračun gradonačelnika Kordića, s ciljem zastrašivanja i ušutkivanja u borbi za pravdu oko otetog Lakišića vakufa, još jednom upozorava sve odgovorne nositelje funkcija – Bošnjake i druge savjesne ljude – da stanu na put ostrašćenom i opasnom pristupu koji nas podsjeća na propale autokratske sisteme. Vakufe ćemo braniti svim raspoloživim sredstvima". 

Gradski park 

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić ranije je kazao kako je Liska park od 1955. godine u vlasništvu Grada Mostara i sve do 1992. bio je javni/gradski park.

''S obzirom da vlasništvo nije mijenjano do danas, postavlja se pitanje na čemu Medžlis Islamske zajednice Mostar temelji svoje potraživanje vlasničkih prava na ovoj lokaciji'', upitao je tada Kordić.

"Tražeći odgovor na to pitanje, došli smo do Odluke od 10. siječnja 1997. godine, kojom tadašnji predsjednik Skupštine Općine Mostar, Safet Oručević, daje Odboru Islamske zajednice Mostar pravo korištenja i upravljanja nad više od 200 različitih nekretnina i zemljišnih parcela, među kojima se navodi i k.č. 1946 – Liska park", naveo je.

Gradonačelnik je naglasio da odluka iz 1997. godine nije dovoljno jasna, osobito u pogledu pravnog temelja za takvu dodjelu, kriterija izrade popisa čestica, tadašnjeg i sadašnjeg pravnog statusa tih nekretnina, kao i njihove lokacijske analize.

Zbog toga je, naveo je, zatražio od gradskih službi izradu pravne analize navedene odluke, kako bi se eventualno moglo odlučivati o budućim koracima.

Podsjetimo, saga oko Liska parka započela je izjavom Medžlisa Islamske zajednice Mostar koji za navedeni lokalitet tvrdi da se radi o haremu Kantarevac, koji je uspostavljen prije više od četiri stoljeća i kao takav egzistirao do 1949. godine, a reagirale su i brojne političke stranke.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO