Entitetska policija kaznenom prijavom povećala je pritisak na državne inspektore koji su pokušali uhititi Milorada Dodika, ali su istovremeno pravosuđe Republike Srpske stavili pred izbor – hoće li poštivati važeće zakone ili volju entitetskih vlasti i time se izložiti mogućoj disciplinskoj odgovornosti.
U Policijskoj upravi Istočno Sarajevo nisu bili spremni govoriti o kaznenoj prijavi koju su protiv državnih inspektora podnijeli prošlog tjedna. Nisu odgovorili na upit Detektora o detaljima prijave protiv sedam inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji su ranije pokušali privesti Milorada Dodika dok je bio u administrativnoj zgradi u Istočnom Sarajevu.
Pravnici s kojima je Detektor razgovarao nemaju dvojbi da entitetsko pravosuđe ne može ispitivati nadležnosti državnih institucija, ali napominju da su entitetski tužitelji ovom prijavom stavljeni pod dodatni pritisak.
Podnošenje kaznenih prijava protiv inspektora SIPA-e institucionalni je manevar koji odražava duboku političku polarizaciju i nastavak osporavanja autoriteta državnih institucija, smatra profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić.
“Iako nije formalno od političkog vrha, ovaj potez se jasno uklapa u širi obrazac strategije vlasti u RS-u da oslabi djelovanje pravosudnih i sigurnosnih struktura države”, kaže on i dodaje da slučaj vodi dalje stvaranju pravne nesigurnosti za pripadnike pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH.
“To je ono čemu se Dodik i nadao i što je bio dio njegove strategije. Zbog toga je napravljena pogreška što se nije postupalo profesionalno i osumnjičeni privedeni, sukladno zakonu, pred pravosudne institucije. Dobro bi bilo postaviti pitanje odgovornosti za ovakve propuste”, kaže Kržalić.
Iz Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske, kojem je podnesena prijava protiv pripadnika SIPA-e, nisu odgovorili na pitanja Detektora hoće li na temelju prijave biti formiran predmet.
Nezvanično, više izvora bliskih Tužiteljstvu i policiji Republike Srpske za Detektor je potvrdilo da u Republičkom tužiteljstvu nisu zadovoljni prijavom koja im je dostavljena.
Jedini pravni ishod koji vide jest donošenje naredbe o neprovođenju istrage, što bi izazvalo daljnje političke reakcije na račun Tužiteljstva. Objašnjavaju da se u ovom slučaju mnogo više radi o politici nego o pravu.
Napeta situacija proizašla je nakon presude protiv Milorada Dodika i naloga za njegovo privođenje, kao i privođenje Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Vrhunac je zasad dosegnula kaznenim prijavama protiv pripadnika SIPA-e, ali i formiranjem predmeta protiv pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske koji su spriječili pripadnike SIPA-e da nedavno u Istočnom Sarajevu privedu Milorada Dodika.
Nakon što je objavljeno da su iz Policijske uprave Istočno Sarajevo podnijeli kaznene prijave protiv sedam pripadnika SIPA-e Republičkom javnom tužiteljstvu, o tome nije bilo naknadnih informacija. Prijava protiv pripadnika SIPA-e podnesena je 6. svibnja.
Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo priopćili su da se pripadnici SIPA-e kaznenom prijavom terete za kazneno djelo “protuzakonito lišavanje slobode – pokušaj” i “zlouporaba službenog položaja”.
Iz ove policijske uprave nisu odgovorili na zahtjev Detektora za dodatnim objašnjenjem razloga za kaznenu prijavu.
Pripadnici državne Agencije za istrage i zaštitu 23. travnja pokušali su Miloradu Dodiku u Istočnom Sarajevu uručiti nalog za privođenje, ali su u tome spriječeni od strane naoružanih pripadnika MUP-a Republike Srpske i članova osiguranja Milorada Dodika.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine priopćilo je da je, zbog sprječavanja pripadnika SIPA-e u izvršavanju naredbe Suda BiH, formiralo predmet protiv više pripadnika MUP-a RS-a.
Odvjetnik Vlado Adamović navodi da su iz pravnog kuta stvari prilično jednostavne.
“U subordinaciji zakona u pravnom poretku jasno se zna koji se zakoni odnose na što i na koji teritorij i koga obvezuju. U slučaju da se to ne poštuje, može doći do različitih tumačenja i podnošenja prijava, ali za to su nadležni tužitelji i oni trebaju razmrsiti tu situaciju”, kaže Adamović.
Cijela situacija postala je i sigurnosni problem, kaže Kržalić.
“To predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava, sigurnost i političku stabilnost zemlje”, kaže on. Dodik nije priveden, unatoč postojanju tjeralice Suda BiH i određivanju jednomjesečnog pritvora, napominje.
“Ako institucije zadužene za provođenje zakona, poput SIPA-e ili tužiteljstva, ne postupaju po ovoj tjeralici, to može ukazivati na ozbiljne slabosti u sustavu, poput političkog utjecaja na pravdu i sigurnost. Nadalje, politička instrumentalizacija sigurnosnog sustava, koja je sve prisutnija, može se smatrati ozbiljnom prijetnjom za stabilnost vladavine prava u BiH”, smatra Kržalić.
On objašnjava da takva situacija vodi dodatnoj polarizaciji stanovništva i sigurnosnim posljedicama.
“Neprovođenje naloga za uhićenje stvara osjećaj nesigurnosti u društvu. Građani mogu početi gubiti povjerenje u sposobnost institucija da provode zakon jednako za sve, što može povećati socijalne napetosti. Osim toga, neprovođenje naloga može postaviti loš presedan, jer bi to moglo ohrabriti druge osobe, osobito politički moćne, da izbjegavaju odgovornost”, dodaje Kržalić.
Odvjetnik iz Banja Luke Aleksandar Jokić kaže da se slučaj ne može objasniti iz kuta prava i pravne države, jer taj kut više ne postoji.
“Institucije su već uvelike srozane na puke formalnosti i primjenu sile prema slabim i neutjecajnim slojevima stanovništva. Kaznene prijave su već uvelike postale ceremonijalne aktivnosti u svrhu fokusiranja pažnje javnosti na određeni problem, bez istinske želje ili nade da rezultiraju istragama. Tako ih i tužiteljstva počinju doživljavati. To za posljedicu ima samo činjenicu da nitko ovdje više ne vjeruje u institucije i da smo se vratili nekoliko stoljeća unatrag u društvo u kojem nemamo institucije, a propisi postoje samo za “raju”. Dakle, ništa ovdje nije normalno, pa tako ne treba tražiti ni objašnjenja iz kuta “normalnog”. Pravo je mrtvo, pravna država je abortirana prije nego što je i rođena”, kaže Jokić.
Ovakva situacija najviše će pogoditi osobe zaposlene u sigurnosnim agencijama, SIPA-i i MUP-u Republike Srpske, jer će oni biti pod dodatnim pritiskom, ali i mogućim disciplinskim i kaznenim postupcima.
“S druge strane, Dodik će pokušavati svojim vezama održavati status quo i čekati povoljniji politički vjetar u leđa, osim ako ne dođe do formiranja nove strukture vlasti na razini Bosne i Hercegovine”, kaže Kržalić.
MUP RS-a se prilikom podnošenja kaznenih prijava protiv pripadnika SIPA-e poziva na Zakon o zabrani djelovanja SIPA-e na teritoriju RS-a. Zakon je usvojen u travnju u Narodnoj skupštini, ali je nedugo nakon toga, privremenom odlukom Ustavnog suda BiH, zajedno s ostalim usvojenim zakonima koji zabranjuju rad državnim institucijama na teritoriju entiteta, stavljen van snage.
Vlasti u RS-u navode da ne priznaju odluke Ustavnog suda, ali je SIPA nakon donošenja spornog zakona o zabrani njezina rada imala nekoliko akcija na području entiteta, čak i u suradnji s policijom.
Za Adamovića Republičko tužiteljstvo u Banja Luci ne bi trebalo imati težak posao u donošenju tužiteljske odluke po kaznenoj prijavi protiv inspektora SIPA-e.
“Republičko tužiteljstvo zna, kao i svako tužiteljstvo, što je subordinacija zakona i što se događa kad SIPA izađe i netko spriječi SIPA-u, a što kad MUP izađe i netko ga spriječi. To je sve propisano. MUP RS, proizlazi iz dostupnih informacija, nije dopustio pripadnicima SIPA-e da uđu u prostorije Vlade i taj događaj je prijavljen tužiteljstvu. S druge strane, ovi su prijavili nezakonito djelovanje SIPA-e na području RS-a. Ubilo se za tužitelja da razjasni tu situaciju”, navodi Adamović.
Usporedo s kaznenim prijavama protiv inspektora SIPA-e, Državna agencija za istrage i zaštitu je Tužiteljstvu BiH dostavila izvješće protiv više pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RS-a koji su spriječili pripadnike SIPA-e da postupe po naredbi Suda BiH.
Iz SIPA-e su priopćili da su izvješće podnijeli zbog osnove sumnje da su počinjena kaznena djela “sprječavanje službene osobe u vršenju službene dužnosti” i “pomoć počinitelju nakon počinjenog kaznenog djela”. U SIPA-i navode da nisu službeno upoznati o postojanju kaznenih prijava protiv njihovih inspektora.
“Ako je to točno, možemo konstatirati da podnositelji takvog izvješća, osim kaznenih djela navedenih u izvješću SIPA-e, čine i nova kaznena djela “lažno prijavljivanje” i “neizvršavanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”. U svakom slučaju, SIPA će zaštititi svoje službenike i pružiti im svu potrebnu pomoć u zakonitom postupanju”, priopćili su iz Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine.
Odvjetnik Asim Crnalić kaže da je teško davati racionalna objašnjenja u situaciji kada institucije ili pojedinci ustraju u nerazumnom ponašanju.
“Radi se o tome da oni podnose kaznene prijave na temelju zakona koji su stavljeni van snage. Propisi koji su stavljeni van snage ne mogu se primjenjivati. Ne mogu ih primjenjivati ni sudovi ni tužiteljstva u Republici Srpskoj. To je uzaludan posao i potpuno nepotreban”, kaže Crnalić.
Pravna zavrzlama počela je donošenjem Zakona o neprimjeni zakona i zabrani rada pojedinih institucija BiH na teritoriju Republike Srpske, čime su van snage stavljeni i svi zakonski propisi koji se odnose na osnivanje i rad Suda BiH, Tužiteljstva BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i SIPA-e, podsjeća odvjetnica Jovana Kisin Zagajac.
“Sve i da su ovi zakoni ostali na snazi (a nisu, odlukom o privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH), i dalje ne bi bilo elemenata kaznenih djela opisanih u kaznenoj prijavi, već bi moglo biti riječi o eventualnom kršenju Zakona o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja pojedinih institucija BiH na području Republike Srpske, a čije kršenje opet može imati kaznenu posljedicu samo za službene osobe iz Republike Srpske, dopunama Kaznenog zakonika RS-a”, objašnjava ona.
Republika Srpska i dalje službeno i formalno iskazuje poštivanje Ustava BiH. Budući da je Ustavni sud BiH dio Ustava BiH, samim time i unatoč donesenom Zakonu o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH, Republika Srpska je formalno obvezana poštivati ovu instituciju kroz Ustav BiH kao akt veće pravne snage, dodaje odvjetnica.
“Dakle, možemo zaključiti da podnesena kaznena prijava protiv službenika SIPA-e nema osnove, prvenstveno jer iza postupaka SIPA-e stoji naredba Suda BiH, i takvo postupanje – bilo ono priznato ili ne na teritoriju Republike Srpske – nema i ne može imati elemente navedenih kaznenih djela jer u samom (iako osporavanom) zakonu o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja pojedinih institucija BiH na području Republike Srpske takve radnje nisu propisane kao kazneno djelo, osim za službenike u institucijama BiH koji su iz Republike Srpske, ali i to ne po osnovi navedenom u kaznenoj prijavi”, objašnjava Kisin Zagajac.
Ona navodi i da cijela konfliktna situacija može imati sigurnosne posljedice za cijelu državu.
“U stvari, to je i dobra opomena Narodnoj skupštini Republike Srpske da zakonodavni organi nisu igrališta za političke obračune već institucije u kojima se donose najviši pravni akti koje izvršni organi, među kojima su i policijske snage, moraju poštivati, te ako parlament svjesno i namjerno usvaja propise koji će sutra uperiti oružje MUP-a Republike Srpske u SIPA-u, to je zahvaljujući takvom radu parlamenta kojem je odavno bilo vrijeme da osvijesti razmjere odgovornosti i posljedice odluka koje se donose preko noći”, kaže ova odvjetnica iz Banja Luke, piše Detektor.ba.
