Postizborna križaljka

Komšić: Amerikanci guraju izbacivanje SDA iz vlasti, ali ne želimo u koaliciju s NIP-om

''Ja osobno ne želim koaliciju s NiP-om jer je to stranka koja je radikalnija od SDA'', rekao je Komšić.
Vijesti / Politika | 28. 10. 2022. u 07:40 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Željko Komšić, novi/stari član Predsjedništva Bosne i Hercegovine gostovao je u programu FTV gdje je govorio o svim aktualnim temama, te između ostalog i formiranju vlasti o čemu je već razgovarao s predsjednicima SDP-a BiH i Stranke za BiH, Nerminom Nikšićem i Semirom Efendićem kojeg DF želi na čelu Vlade Kantona Sarajevo.

Komšić je govorio i o utjecaju stranih veleposlanstava odnosno konkretno Američkog veleposlanstva u procesu formiranju vlasti.

“Činjenica je da Amerikanci otvoreno guraju izbacivanje SDA iz vlasti. To mi je rekao i Nermin Nikšić i Semir Efendić, pošto kupio potom vam prenosim pošto ja nisam razgovarao s američkim veleposlanikom i to se od njih traži”, kazao je Komšić.

Kaže da je sve upućivalo na to da je Dodik pobjednik izbora za predsjednika RS-a.

O rezultatima

“Rezultat SNSD-a, rezultat Željke Cvijanović jednostavno teško je bilo da Dodikov rezultat ne prati te rezultate. Mislim da je bilo za očekivati da on iz ove priče izađe kao verificiran pobjednik izbora u Republici Srpskoj.”

Na pitanje ima li razlike između opozicije i vlasti u RS-u kada je riječ o pogledu na državu odgovara: “Nema neke bitne razlike. Svi mi znamo, osnovni politički ciljevi i jedne i druge političke grupe u RS-u su isti. Jedno vrijeme je ova grupa koja je sada opozicija daleko bila agresivnija u svojim stavovima. Kako je prešla u opoziciju postala je blaža ali nikad nisu odustali od svojih glavnih političkih ciljeva.

Dodik je u početku došao kao velika promjena, veliko osvježenje i onda se prometnuo u oivo što danas jeste. Gori je čak u nekim izjavama od onih koji su danas opozicija. Ne vidim tu neku bitnu razliku u osnovnim političkim idejama i stavovima. Možda je razlika što je opozicija trenutno manje agresivnija u iznošenju tih svojih glavnih političkih ciljeva.”

''Dodik iritira Aleksandra Vučića''

“I to iz jednog razloga – što postaje mjera srpstva i u Srbiji. Na taj način indirektno ugrožava poziciju Vučića kao lidera tog srpskog sveta. S druge strane, Vučić je ipak toliko iskusan i toliko mudar političar da se nikad neće javno opredjeljivati prema toj činjenici. Sasvim je moguće da mu je npr. bliža opozicija u RS-u, ali toliko je mudar da zna kada bi se opredijelio da bi mu to dalo kontra efekt odmah. Odrazilo bi se na neki način u samoj Srbiji na cijelu situaciju i podršku njemu. Dakle, sasvim je moguće da se Vučiću ne sviđa Dodik jer mu on zaista postaje teret, pogotovo zbog sve agresivnije proruske politike koju on i ne krije, za razliku od režima u Beogradu koji to sad farba u ove, sad u one boje. I naravno time predstavlja problem Vučiću u razgovorima prije svega sa zapadnim zemljama. Ali Vučić to nikad neće otvoreno reći. Ali nemojte zaboraviti da je Dodik podržavao svaku vlast u Beogradu, pa i za Vučića je govorio da je politički pobačaj, pa kad je ovaj postao predsjednik ploča se okrenula. Opozicija je uvijek bila ta koja je klela se na vjernost u Beogradu i to bez trunke zadrške. Dakle sve je to u suštini isto kad govorimo o nekim stvarima koje se tiču budućnosti BiH i odnosa u regiji.”

O propustima SIP-a kaže: “Ne znam da li je to trka, zbrka, da li je stres, ali jedno pravilo vrijedi u svemu što radite u životu, pogotovo u poslovima koji su odgovorni. Lijepo je ljudima vjerovati, ali je još ljepše provjeravati. Naravno, sad će se otvoriti nova priča. Je li neko prevario Begića, je li on stvarno dobio, nije dobio. Ta priča dobije krila i samo dalje komplicira situaciju u cijeloj zemlji. U svakom slučaju, više profesionalnosti ne bi škodilo ni u ovom slučaju.”

Boji se situacije u Ustavnom sudu

“Ustavni sud je ostao već bez jednog suca. Polovinom kolovoza je Mato Tadić otišao u mirovinu. Vrlo brzo ide i Miodrag Simović u mirovinu i ostavljate Ustavni sud bez dvojice domaćih sudaca i onda se postavlja pitanje kako će taj Ustavni sud uopće moći raditi.”

Pojašnjava da, prema trenutnom stanju, nitko nije nezaobilazan u formiranju vlasti.

“Čak i ono o čemu se pričalo da je HDZ neprikosnoven u priči o formiranju vlasti zbog većine koju može realizirati u federalnom Domu naroda u Klubu Hrvata, ako primijenite Schmidtov model ispada da je i to čak upitno jer HDZ 90 s ostalim izaslanicima iz reda hrvatskog naroda koji nepripadaju HDZ-u čak dobiva mogućnost da kandidira predsjednika,odnosno potpredsjednika Federacije. Druga je stvar što HDZ 90 to neće nikad uraditi. HDZ će po svemu sudeći onda biti ono što je konstanta u priči o formiranju vlasti, prije svega na Federaciji. Očigledno da će vlast na Federaciji kako će se formirati uticati i na državni nivo.”

DF nije počeo razgovore o formiranju koalicija

“Ja jesam razgovarao s gospodinom Nikšićem, s gospodinom Efendićem, ali nije to bilo ništa neki čvrsti razgovor ili da smo razgovarali o nekim uvjetima neke suradnje. Izuzev što smo gospodinu Efendiću rekli da on ima našu podršku za premijersku poziciju u Kantonu Sarajevo. Ako on to zaista želi mi ćemo stati iza njega, bez obzira bili mi vlast ili opozicija. I on bi kao premijer imao podršku četiri godine bez obzira bio DF opozicija ili vlast.”

Naglašava da se prvo treba dogovoriti što se treba raditi u ovoj zemlji.

“I u političkom, a pogotovo u ekonomskom smislu. U ekonomskom smislu ide teško vrijeme. Bojim se da će naredne dvije godine biti vrlo teške ekonomski jer sve ono što se dešava na svjetskom tržištu kapitala prelit će se kod nas. Novac će poskupjeti, što znači biće ga sve manje u opticaju. To će se odraziti na sve i stvari će postajati sve teže i teže. Ali očigledno da to nije priča koja dominira našim političkim životom, nego dominira tko će biti vlast, hoće li SDA prije svega ostati vlast ili će Trojka zamijeniti SDA i ta dominacija političkih obračuna nad nekim drugim ključnim temama, kao što je budućnost razgovora o izmjenama Ustava i dalje promjena Izbornog zakona, kako se postaviti prema ekonomskim, socijalnim stvarima, kako se postaviti prema pitanjima energije. Postoji masa stvari koje čekaju odgovore onih koji su izabrani a zapravo sve je zamijenila priča o tome hoće li SDA ostati vlast ili će Trojka preuzeti mjesto SDA.”

Domovi naroda

Komšić smatra da će se prije formiranja vlasti čekati razrješenje pitanja domova naroda, prije svega u Federaciji.

“Mislim da je situacija u RS-u poprilično jasna, tu SNSD i njegove koalicione stranke su neko tko želi da bude dio državne vlasti. Čekat će se rasplet u Domu naroda PFBiH. Mislim da Ustavni sud neće stići da donese privremenu mjeru. SIP će uraditi uputstvo kakvo takvo o popuni Doma naroda i ono će se početi primjenjivati.”

O zaključku HNS-a da ga se proglasi nepoželjnom osobom kaže: “To trube godinama. Nikad nije ni bilo nikakve koalicije s HDZ-om. Ja nemam ništa protiv, po meni HDZ ima legitimitet i legalitet i ja poštujem njihov izborni rezultat. To nije sporno. Ja nemam problema s tim da u političkom životu kakav vlada u BiH, gdje je nemoguće praviti bilo kakvu priču o formiranju vlasti bez tih etničkih političkih subjekata, da to prihvatim. Ali oni imaju problema da prihvate i DF i mene i osporavaju i legitimitet i legalitet, mada se nijedno ni drugo ne mogu osporiti.”

Koalicija sa HDZ-om

Na pitanje koja je cijena koalicije s HDZ-om odgovara: “Po onome što sam dosad vidio NiP je spreman da ide u tom pravcu, bar su tako rekli. Mislim da SDP nikad neće pristati, bez obzira u kojoj varijanti bude. Mislim da i Naša stranka će tu plivati ali neće u konačnici pristati. Za SDA nisam siguran kako će se ponašati u novim okolnostima jer očajnički žele da budu dio vlasti. Mi nikad nećemo pristati na bilo što što je suprotno europskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava.”

Naglašava da u Kantonu Sarajevo DF neće koalirati sa SDA.

“Mislim da od te koalicije, sve i da hoćemo, ne bi ništa bilo jer Trojka ima većinu. Izlazak iz Šestorke je bio vezan za nešto sasvim drugo.”

Kaže da s Elmedinom Konakovićem dijeli mišljenje da DF i NiP neće u koaliciju.

“Ja osobno ne želim koaliciju s NiP-om jer je to stranka koja je radikalnija od SDA. Ako ima nešto u meču se slažem u Konakovićem to je da nismo jedno za drugo. Oni otvoreno pristaju na ono što HDZ traži u ovoj zemlji.”

Pojašnjava da ne postoji jedinstven stav u međunarodnoj zajednici pogotovo otkako se Schmidt odlučio na poteze na koje se odlučio.

“Većina europskih zemalja drži se tu po strani. Diplomatski mudro šute, a u diplomaciji je to neodobravanje. S druge strane, činjenica jeste da Amerikanci otvoreno guraju izbacivanje SDA iz vlasti. To je ono što mi je rekao Nikšić, to je ono što mi je rekao Efendić. Da se od njih traži da ne idu sa SDA.”

O formiranju vlasti u Tuzlanskom kantonu Komšić kaže da su kantonalnim organizacijama rekli da imaju samostalnost da procijene s kim će i kako u vlast.

“Ali smo od njih tražili da budu mudri, da ne ulaze u neke varinajte koje mogu naštetiti i organizaciji i imenu stranke. Što će uraditi, to je do njih.”

Komšić smatra da Nermin Nikšić nikad neće ući u koaliciju sa SDA.

O posjeti Ursule von der Leyen

O posjeti Ursule von der Leyen kaže da će vjerojatno biti priča u vezi s uvjetnim kandidatskim statusom.

“Vjerojatno će to biti priča koja će trebati da ohrabri sve u BiH da nastave s realizacijom onih 14 prioriteta jer Europska komisija od toga neće odustajati. Moguće je da se ponudi nešto konkretno u vidu nekih programa. U svakom slučaju, posjetu Ursule vod der Leyen doživljavam više kao ohrabrenje novim vlastima i novoj strukturi u BiH, pa i civilnom sektoru i javnosti da BiH, bez obzira na sve mane koje možemo naći u priči o kandidatskom statusu, ipak će to predstavljati jedno ohrabrenje da EU nije zaboravila ni BiH ni cijeli region. Jasno je da postoje zemlje koje se protive takvoj priči i u samoj EU. Nizozemska je uvijek bila vrlo čvrsta u svojim stavovima, vrlo principijelna. Francuska naravno zbog Macronovih problema s pričom o proširenju u samoj Francuskoj jednostavno ne želi da ulazi u tu varijantu. Njemačka je vrlo bitna zemlja. Službeno oni imaju priču o podršci tom europskom putu. Postoji blok zemalja koje su većinom bivše komunističke zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke, Slovenije, pa čak i Mađarske koje su snažno za to da se da jedan rok u kojem bi cijeli region bio usisan u EU. Tako da i sama EU unutar sebe ima mnogo dilema kada je riječ o toj priči.”, piše Federalna.ba

Kopirati
Drag cursor here to close