Izborni zakon

Amerika odgovara Ministarstvu pravde: Moglo bi biti problema

Veleposlanstvo smatra da bi amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, ''malo doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH''.
Vijesti / Politika | 25. 03. 2024. u 13:05 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američko veleposlanstvo u BiH objavilo je izjavu povodom predloženih amandmana na Izborni zakon BiH od strane Ministarstva pravde BiH.

Kako se navodi, Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, ''malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH''.

Problematične promjene

Istovremeno, veleposlanstvo navodi kako se ''njima uvode veoma problematične promjene Izbornog zakona BiH, posebno one koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH''.

''Kao što pravni stručnjaci stalno naglašavaju, za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH. Ovim prijedlogom bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine'', navodi se.

Američko veleposlanstvo navodi kako se ''neće postići napredak po pitanju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH''.

HDZ BiH ne može na silu

''HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila. Amandmanima koje predlaže Ministarstvo pravde također bi se promijenila metoda izbora svih legislativnih tijela na način da se favoriziraju veće etno-nacionalne stranke, što bi moglo imati devastirajuće posljedice po opozicijske političke stranke širom BiH. Amandmanima se, također, Središnje izborno povjerenstvo izlaže političkoj manipulaciji, umjesto da se jačaju njenih kapaciteti. Konačno, ovim amandmanima se ne smanjuje kontrola političkih stranaka nad biračkim odborima, što je ključna reforma neophodna za jačanje demokracije u BiH'', navodi se.

Američko veleposlanstvo objavilo je kako ''svrha zakona o jačanju integriteta izbornog procesa je da građani ponovo steknu povjerenje u demokratske procese u zemlji, između ostalog, tako što će se osigurati da se glasovi birača zbrajaju onako kako su građani glasali''.

Prijedlog ministarstva

''Njihova svrha nije da se lideri etno-nacionalnih političkih stranaka koji su najodgovorniji za podrivanje demokracije u BiH dodatno učvrste na pozicijama vlasti. Za žaljenje je, ali nije iznenađujuće, da neke političke stranke nastoje iskoristiti slabosti postojećeg izbornog sustava, umjesto da nastoje da osiguraju da se poštuje volja birača'', navodi se.

Podsjetimo, u prijedlogu Ministarstva pravde, između ostalog, navodi se kako "svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata''.

''Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg-Bosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet", stoji u prijedlogu Ministarstva pravde BiH.

Bunoza o zakonu

Podsjetimo, ministar pravde BiH, Davor Bunoza, u intervjuu za portal Bljesak.info rekao je kako se pitanje Izbornog zakona  ''snažnije aktiviziralo zadnjih 14 mjeseci ne samo kroz političke dijaloge već i na razini radne skupine koja radi na Izbornom zakonu''.

''Mislim da kroz izmjene Izbornog zakona može riješiti pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na onim mjestima gdje se štite vitalni interesi tih naroda, a čime bi izvršili odluke i stavove Ustavnog suda BiH. Svakako da smo dužni riješiti i Odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali za to mislim da bi ipak trebali mijenjati Ustav. Svi se slažemo da to trebamo mijenjati, ali problem nastane kada krenemo rješavati te probleme. Nedostaje hrabrosti za djelovanje iako svi vidimo problem, pa čak i način na koji se taj problem može riješiti'', rekao je Bunoza za Bljesak.info.

Kopirati
Drag cursor here to close