Intelektualci

560 potpisa: Izjava o europskoj budućnosti BiH

Dodaje se kako prijetnje i zlonamjerne interpretacije služe onima koji navodno brane Bosnu i Hercegovinu, a zapravo žele zadržati status quo te da takvi stavovi zaustavljaju razvoj i euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine.
Vijesti / Politika | 10. 05. 2021. u 14:53 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vrijeme je za pisanje novog poglavlja. Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred najznačajnijim ispitom demokratske zrelosti, suverenosti i usmjeravanja svoje budućnosti. Uvjereni smo da je ova, 2021. godina, godina prekretnice, godina u kojoj stoji povijesna prilika za prekidanje statusa quo i stagnacije Bosne i Hercegovine'', navodi se u Izjavi predstavnika akademske zajednice i civilnog društva o europskoj budućnosti BiH u povodu Dana Europe koju je potpisalo 562 osoba.

''U ovim svibanjskim danima, kada obilježavamo povijesnu Schumanovu deklaraciju i Dan Europe, odnosno začetak Europske unije, osjećamo dužnost i obvezu posebnu pažnju dati Bosni i Hercegovini kao teritorijalnom, povijesnom i kulturnom srcu Staroga kontinenta. U posljednjih 25 godina Bosna i Hercegovina suočila se s brojnim izazovima. Daytonsko-pariški mirovni sporazum potpisan 1995. godine u Parizu, u istom gradu gdje je predstavljena Schumanova deklaracija, doživio je tihe i puzajuće izmjene koje su nastojale doprinijeti demokratizaciji i integraciji zemlje. Međutim, stagnacija, neperspektivno ozračje i nepovjerenje među elitama i zajednicama ipak su prevladali i, stoga, onemogućili izgradnju funkcionalne države, institucija i kohezivnog društva. Prema tome, dosad su u Bosni i Hercegovini izostali bitni politički i društveni koraci koji bi mogli zemlju odvesti tamo gdje ona oduvijek pripada – Europi i europskoj obitelji'', navedeno je u izjavi.

Dodaje se kako je duh kompromisa, dogovora i sporazuma potreban u svakom modernom društvu, osobito u zemljama koje njeguju nacionalne, kulturne i vjerske različitosti.

''Na primjeru Grada Mostara uvidjeli smo da je takav kompromis moguć, da „gradovi slučajevi“ postoje samo u fikcijama te da ne postoje izazovi koji se zajedničkim snagama ne mogu riješiti. Pitanje je političke volje, ali i odgovornosti koja mora biti imperativ za sve političke predstavnike. Također, primjećujemo da ohrabrujuće i motivirajuće poruke američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena nailaze na različite interpretacije. U svom nedavnom pismu gospodin Blinken jasno precizira stav State Departmenta i upućuje ogroman motiv u naporima da se poduzmu nužne reforme i riješe otvorena politička pitanja. Suverena i moderna, demokratska i cjelovita Bosna i Hercegovina je neupitna'', stoji u izjavi.

Dodaje se kako prijetnje i zlonamjerne interpretacije služe onima koji navodno brane Bosnu i Hercegovinu, a zapravo žele zadržati status quo te da takvi stavovi zaustavljaju razvoj i euroatlantsku budućnost Bosne i Hercegovine.

''Držimo nedopustivim da u srcu Europe, u Bosni i Hercegovini koja teži onoj istoj ujedinjenoj Schumanovoj Europi, i dalje postoje pokušaji diskriminacije ili dominacije. Temeljno demokratsko pravo nekoga da se kandidira i mogućnost da bude biran ne smije biti predmet rasprave niti sredstvo obračuna bilo koga s bilo kim. Jednako važno, legitimnost političkog predstavljena ugrađena je u povijest Bosne i Hercegovine. Sva tri konstitutivna naroda moraju biti u mogućnosti birati svoje predstavnike. Oni će biti izraz njihove demokratske volje, bez pokušaja dominacije ili diskriminacije'', navedeno je.
Ističe se kako su tri konstitutivna naroda, ugrađena u ustavnopravni okvir Bosne i Hercegovine, ključna točka bilo kakvog razumijevanja ove složene zemlje.

''Bošnjaci, Hrvati i Srbi su autohtone konstitutivne zajednice, koje imaju svoje izgrađene identitete. Narušavanjem tih zajednica, pokušajima eliminiranja iz političkog života, Bosna i Hercegovina gubi svaki smisao. Takvo što nije Bosna i Hercegovina, takvo što nije Schumanova Europa. U srži europskog sustava vrijednosti ugrađena su temeljna ljudska i građanska prava. Punom implementacijom presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH stvaraju se ključni preduvjeti stabilnosti, nediskriminacije, nadogradnje ljudskih prava te ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Pokušaji dominacije i stvaranja unitarističkog koncepta upravljanja složenim i multinacionalnim društvom ruše temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, osobito njegov Aneks 4 – Ustav BiH'', navodi se, između ostalog, u izjavi.

Kopirati
Drag cursor here to close