"Ono što je u najvišoj žiži današnje priče je Zakon o socijalnoj skrbi. Rekli smo da je to kapitalan i fundamentalan zakon", rekao je Tomislav Martinović zamjenik predsjedavajućeg u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.
Na današnjoj petoj sjednici pored zastupničkih pitanja našle su se točke Nacrt Zakona o socijalnoj skrbi HNŽ/K,, Mišljenje na Nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH, Odluka o usvajanju Izvješća Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o izvršenju sankcija u HNK iz člana 1. Zakona o izvršenju sankcija u HNŽ/K za 2021. godinu i Odluka o usvajanju Informacije o realizaciji potpisanih ugovora o koncesijama iz oblasti vodoprivrede zaključno sa 31.12.2022. godine.
I Tomislav Marinović i Džafer Alić su kao najvažniju točku istaknuli Zakon o socijalnoj skrbi.
"Očekujemo da ćemo danas imati vrlo kvalitetnu raspravu kada je u pitanju ovaj segment jer osjećamo da trenutno zakonodavstvo i ono što mi imamo na snazi nije adekvatno i ne pruža adekvatne odgovore kada su u pitanju osobe sa socijalnim statusom i oni koji su u stanju socijalne potrebe. Ovaj zakon regulira nekoliko aspekata te pomoći. Danas smo na Klubovima razgovarali o toj temi i mišljenja smo da kada je u pitanju stalna novčana pomoć trebamo drukčije definirati kriterije koji su predviđeni ovim zakonom'', kazao je Martinović.
Situacija koju trenutno imamo u Županiji, dodaje je da pravo na stalnu novčanu pomoć može imati osoba koja ne smije imati primjerice 2.000 metara kvadratnih zemlje, a gladna je ili pitanje nekih drugih kriterija koji su po njima zastarjeli.
''Danas ništa ne znači ako imate 5.000 kvadrata zemlje ako je to tamo u nekim prostorima koje ne možete uopće staviti u tržišnu funkciju niti je možete prodati. Ideja je da te kriterije potpuno redefiniramo i napravimo jedan moderan zakon koji će odgovarati onome što se zove je li netko u stanju potrebe ili nije. Da li netko tko sjedi kući, a odbio je posao Službe za zapošljavanje može primati socijalnu pomoć? Ne može'', kazao je Martinović.
Dodaje da su kolege obratile pozornost na iskustva zemalja koje su ovo kvalitetnije regulirale i to će im biti light motiv za ovu današnju priču.
''Želja nam je usvojiti ovaj Nacrt zakona, a isto tako nam je želja otvoriti javnu raspravu koja će biti kako smo to planirali 90 dana kako bi se u ovu priču uključili svi oni koji su za ovo zainteresirani'', kazao je Martinović.
Alić kaže kako je ovo važan zakon za županiju koji pokriva mnoge korisnike i ustanove koje se bave socijalnom zaštitom i zato je važno da se prođe procedura široko.
''Važno je da pokušamo sublimirati sve stavove i potrebe, onoliko koliko smo u mogućnosti kao uspješan kanton i da odgovorimo potrebama ljudi na terenu. Mi ćemo u današnjoj raspravi kroz nacrt imati prijedloge i primjedbe na nacrt, i imat ćemo 90 dana za javnu raspravu u kojoj će moći sudjelovati svi građani koji imaju potrebu da sugeriraju i predlože određena rješenja koja su u pitanju ovog socijalnog programa'', kazao je Alić.
Ovim zakonom, kaže, pokušava se odgovoriti potrebama ljudi ne samo institucionalno, nego i izvaninstitucionalno što znači da se želi doći do svakog korisnika koji ne želi i ne može doći u instituciju kako bi upražnjavao socijalnu potrebu.
''Uvodi se spektar novih kategorija u socijalnoj zaštiti. Različite kategorije nezbrinute djece, koja su u društvu manje tretirana odnosno njihove potrebe. Pokušava se doći i do takvih kategorija'', kazao je Aljić.
Što se tiče mišljenja na nacrt Zakona zaštite civilnih žrtava rata to je, kaže Zakon gdje su podijeljene nadležnosti Federacije i županije, a mi kaže, kao županija, županijske potrebe pokušati ugraditi u Zakon.
''Što se tiče koncesivnih ugovora za 2021. godinu, imamo velik spektar koncesijskih ugovora gdje ćemo proći kroz materijale i probati sugerirati da u budućnosti imamo oprezno potpisivanje koncesijskih ugovora; da se ne događa da se ugovori ne mogu provesti na terenu'', kaže Aljić.
