Traže hitnu reakciju

Vijeće upozorava: Tegeltija širi laži

"Ovim se utire put svima onima koji žele ograničiti slobodu medija te vlastima dodjeljuje uloga onih koji odlučuju što je istina, a novinare i medije izlaže kaznama ako napišu ono što se vlastima ne sviđa", priopćili su iz Vijeća za tisak.
Vijesti / Flash | 18. 11. 2022. u 15:19 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Upravni odbor Vijeća za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini najoštrije osuđuje pokušaje vlasti u Republici Srpskoj da se stave u ulogu glavnog nadzornika medija u ovom entitetu. Upozoravamo da pod krinkom nastojanja da se "poboljša medijska scena u BiH" i spriječi širenje lažnih vijesti, stoji opasna i neprihvatljiva namjera da se mediji stave pod kontrolu, priopćeno je iz Vijeća za tisak i online medije u BiH.

Kako navode, nastojanja da se pokušaj potpunog nadziranja medija i gušenja slobode izražavanja opravda nedostatkom samoregulacije za svaku je osudu jer je "svima jasna krivica onih koji već kontroliraju poslušne medije te žele ugasiti drugu stranu koja je jedno od svetih pravila novinarstva".

Najveći broj žalbi u regiji 

"Ovim se utire put svima onima koji žele ograničiti slobodu medija te vlastima dodjeljuje uloga onih koji odlučuju što je istina, a novinare i medije izlaže kaznama ako napišu ono što se vlastima ne sviđa", te nastavljaju:

"Tvrdnje Milana Tegeltije, savjetnika Milorada Dodika, da je 'novinarska zajednica propustila da u periodu od dekriminalizacije klevete pa do danas izvrši samoregulaciju novinarske profesije' te da 'je bilo više samoregulacije, mi sad ne bismo došli u situaciju da to moramo na drugi način regulirati', su lažna vijest".

Ističu kako je istina da je Vijeće za tisak i online medije u BiH, najstarije Vijeće u ovom dijelu Europe, koje djeluje 21 godinu, samo u prošloj godini zaprimilo 1.073 žalbe, od čega je 850 riješeno samoregulacijom. Od toga, 359 žalbi, koje su uložili advokati također je riješeno samoregulacijom.

"Broj žalbi koje je Vijeće za tisak i online medije u BiH zaprimilo uvjerljivo je najveći u usporedbi s drugim vijećima u regiji te je dokaz kako medijska zajednica itekako vodi računa o etici, podizanju profesionalnih standarda i svojoj ulozi u društvu. Ponovnim uvođenjem pojma klevete kao krivičnog djela u sferu krivičnog zakonodavstva neće se postići ciljevi na koje aludira Milan Tegeltija, nego upravo suprotno. Novinari će iz sfere građansko-pravne odgovornosti ponovno ući u sferu krivične odgovornosti koja podrazumijeva, u najgorem slučaju, čak i moguće zatvorske kazne. To zasigurno neće pridonijeti ulozi medija u društvu, odnosno poštivanju potrebe građana za točnim, korisnim, pravovremenim i relevantnim informacijama, na argumentima zasnovanoj kritici društvenih pojava i procesa te pravu na pravedan komentar", istaknuli su. 

Traže reakciju 

Iz Vijeća za tisak i online medije u BiH naveli su kako "nastojanje da se medije stavi pod kapu vlasti, koja želi regulirati medije i dirigirati što je istina samo su korak unazad i nisu nikakve dobre namjere jer su mediji pokazali spremnost da sami naprave iskorak i da se bore za što više etičke standard".

"Usprkos tvrdnjama da se radi o europskoj praksi, podsjećamo da je jedan od 14 prioriteta garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, što se ovim zakonom ne čini", naveli su.

Također, iz Vijeća za tisak i online medije u BiH pozvali su sve relevantne faktore u državi i predstavnike međunarodne zajednice da hitno reagiraju i "spriječe opasne namjere, skrivene pod krinkom istine i regulacije te spriječe gušenje slobode medija u BiH".

Tegeltija: Suzbijanje laži u javnom prostoru

Većina medijske zajednice u Republici Srpskoj (RS) prijedlog novog seta zakona u oblasti sprečavanja širenja lažnih vijesti i govora mržnje, te kriminalizacije klevete, čije donošenje je najavio novi entitetski predsjednik Milorad Dodik, vidi kao prijetnju slobodi govora, kritičkoj misli i medijima koji ne izvještavaju onako kako odgovara trenutnoj vlasti.

Podršku tim zakonskim prijedlozima dao je Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika, ali i Branimir Đuričić iz Udruženja novinara Republike Srpske i novinar Radio televizije Republike Srpske (RTRS).

Tegeltija je tijekom diskusije rekao da vjeruje da će kriminalizacija klevete biti usvojena i preporučio novinarima da sudjeluju u kreiranju ovog zakonskog rješenja, umjesto da mu se opiru. Kako je naveo, prema njegovim saznanjima još uvijek ne postoji nacrt zakona, piše media.ba.

''Veći će efekt na društvo ostvariti zakon koji se odnosi na sprečavanje širenja lažnih vijesti i sprečavanje govora mržnje, od same kriminalizacije klevete. U Srbiji je kleveta sastavni dio Kaznenog zakona. Ne vidim da su novinari zatvoreni. Nitko nema razloga za strah. Mislim da svaki novinar koji radi svoj posao čestito i pošteno, treba da mu bude drago zbog ovih zakona, jer će moći da se razdvoje oni novinari koji rade svoj posao od onih novinara koji smišljeno plasiraju laži. Doveli smo u situaciju mnogo ljudi, posebno one koji su izloženi u javnom prostoru, da budu ucjenjivani i reketirani od novinara. Kvazinovinara. Izložili smo građane RS jednoj takvoj mogućnosti ucjene, bez ikakve mogućnosti zaštite'', kazao je Tegeltija, ističući da u ovoj inicijativi ne sudjeluje po zadatku već zato što duboko vjeruje u nju.

Dodao je kako su ovakvi zakoni aktualni u zemljama Europske unije (EU) i zemljama članicama Vijeća Europe, te da nije riječ o suzbijanju kritičke misli i suzbijanju slobode govora.

"Govorimo o suzbijanju laži u javnom prostoru. A laži su štetne. Ne vidim da će to biti proganjanje bilo koga. Razumijem strahove ali su oni neosnovani. Mi moramo kompletno urediti javni prostor, da ga zaštitimo od lažnih vijesti i laži generalno. Postoje svjesno planirane laži'', naveo je Tegeltija u svom izlaganju.

Smatra da dekriminalizacija klevete, koja se desila prije skoro 20 godina, nije dala željene efekte već je nastupio ''eldorado lažnih vijesti, govora mržnje i laži''. Teret za to je prebacio na novinarsku zajednicu.

''Novinarska zajednica je propustila da u periodu od dekriminalizacije klevete pa do danas izvrši samoregulaciju novinarske profesije. Da je bilo više samoregulacije, mi sad ne bismo došli u situaciju da to moramo na drugi način regulirati'', kaže Tegeltija.

Kopirati
Drag cursor here to close