UNHCR, UN-ova agencija za izbjeglice, danas poziva svjetske čelnike da intenziviraju aktivnosti na jačanju mira, stabilnosti i suradnje kako bi zaustavili i preokrenuli gotovo decenijski trend rastućeg raseljenja uzrokovanog nasiljem i progonom, priopćeno je iz UNHCR-a.
Unatoč pandemiji, broj ljudi koji su bježali od ratova, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava u 2020. godini popeo se na gotovo 82,4 milijuna, prema najnovijem godišnjem izvještaju UNHCR-a "Globalni trendovi", koji je objavljen danas u Ženevi. Ovo predstavlja dodatno povećanje od 4% povrh već rekordnih 79,5 milijuna koliko ih je bilo na kraju 2019. godine.
Izvještaj pokazuje da je do kraja 2020. godine bilo 20,7 milijuna izbjeglica pod mandatom UNHCR-a, 5,7 milijuna palestinskih izbjeglica i 3,9 milijuna Venecuelanaca raseljenih u inostranstvo.Još 48 milijuna ljudi bilo je interno raseljeno unutar vlastitih zemalja.Dodatnih 4,1 milijuna su bili tražitelji azila. Ove brojke ukazuju da su ljudi, usprkos pandemiji i pozivima na globalni prekid vatre, nastavili da bježe iz svojih domova zbog sukoba.
"Iza svakog broja stoji osoba prisiljena da napusti svoj dom i priča o raseljavanju, oduzimanju imovine i patnji. Oni zaslužuju našu pažnju i potporu, i to ne samo kroz humanitarnu pomoć, već i pronalaženje rješenja za njihove nedaće."
"Iako Konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine" i "Globalni ugovor o izbjeglicama" pružaju pravni okvir i sredstva za odgovor na raseljavanje, potrebna nam je mnogo veća politička volja za rješavanje sukoba i progona koji tjeraju ljude u bijeg na prvom mjestu", izjavio je visoki komesar UN-a za izbjeglice, Filippo Grandi.
Djevojčice i dječaci mlađi od 18 godina čine 42% svih prisilno raseljenih osoba. Oni su naročito ranjivi, posebno kada se kriza nastavlja iz godine u godinu.Prema novim procjenama UNHCR-a, gotovo milijun djece rođeno je kao izbjeglice u periodu između 2018. i 2020. godine. Moguće je da će mnoga od njih ostati izbjeglice i u godinama koje dolaze, priopćeno je iz UNHCR-a.
"Tragedija rađanja tolikog broja djece u egzilu trebalo bi da bude dovoljan razlog za ulaganje mnogo većih napora na sprečavanje i okončanje sukoba i nasilja", izjavio je Grandi.
U izvještaju se također napominje da je na vrhuncu pandemije 2020. godine više od 160 zemalja zatvorilo svoje granice, a 99 država nije napravilo nikakav izuzetak za ljude koji traže zaštitu.Ipak, poboljšanim mjerama - poput medicinskih pregleda na granicama, zdravstvenih potvrda ili privremenog karantena po dolasku, te pojednostavljenih postupaka registracije i intervjua na daljinu, sve je više zemalja pronalazilo načine da osiguraju pristup azilu,istovremeno pokušavajući da zaustave širenje pandemije.
Iako su ljudi nastavili bježati preko granica, milijuni njih su raseljeni i unutar vlastitih zemalja. Broj interno raseljenih povećao se za više od 2,3 milijuna, i to uglavnom zbog kriza u Etiopiji, Sudanu, zemljama Sahela, Mozambiku, Jemenu, Afganistanu i Kolumbiji.
Tijekom 2020. godine, oko 3,2 milijuna interno raseljenih lica i samo 251.000 izbjeglica vratilo se svojim kućama – što predstavlja pad od 40, odnosno 21%, u odnosu na 2019. Zemlje azila naturalizirale su još 33.800 izbjeglica. Drastičan pad je zabilježen u preseljenju izbjeglica u treće zemlje – preseljeno je samo 34.400 izbjeglica - najmanje u posljednjih 20 godina – što je posljedica smanjene kvote za preseljenje i Covid-19.
"Rješenja zahtijevaju da globalni čelnici i utjecajni ljudi ostave po strani svoje razlike, okončaju egoistički pristup politici i umjesto toga se fokusiraju na sprečavanje i rješavanje sukoba i osiguranje poštivanja ljudskih prava", izjavio je Grandi.
• 2020. godina je deveta godina kako kontinuirano raste prisilno raseljavanje u cijelom svijetu. Danas je 1% čovječanstva raseljeno, a prisilno raseljenih osoba dvostruko je više nego 2011, kada ih je ukupno bilo nešto manje od 40 milijuna.
• Više od dvije trećine svih ljudi koji su pobjegli u inostranstvo dolazi iz samo pet zemalja: Sirije (6,7 milijuna), Venecuele (4,0 milijuna), Afganistana (2,6 milijuna), Južnog Sudana (2,2 milijuna) i Mianmara (1,1 milijun).
• Ogromnu većinu svjetskih izbjeglica - gotovo devet od 10 izbjeglica (86%) – prihvaćaju susjedne zemlje iz krizne regije i zemlje s niskim i srednjim prihodima.Najnerazvijenije zemlje pružile su azil za ukupno 27% ovih ljudi.
• Turska je sedmu godinu zaredom prihvatila najviše izbjeglica u svijetu (3,7 milijuna), a slijede Kolumbija (1,7 milijuna, uključujući Venecuelce raseljene u inostranstvo), Pakistan (1,4 milijun), Uganda (1,4 milijun) i Njemačka (1,2milijuna).
• Neriješeni zahtjevi za azil globalno su ostali na nivou iz 2019. godine (4,1 milijun), ali su države i UNHCR kolektivno registrirali oko 1,3 milijuna pojedinačnih zahtjeva za azil, što je milijun manje nego 2019. godine (43% manje).
