'The Guardian' usporedio situaciju u Grčkoj sa Sarajevskim atentatom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije stotinu godina u nedjelju, pucnji su odjeknuli gradom u južnoj Europi. Malo je ljudi tada obratilo pažnju na ubojstvo nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove supruge na ulicama Sarajeva. U roku od šest tjedana, ipak, Europa je bila u ratu, pišu u nedjelju londonske novine "The Guardian" o podudarnostima između sarajevskog atentata i grčke dužničke krize.

Da ne bude greške, odluka grčkog premijera Alexisa Tsiprasa da održi referendum o odredbama paketa pomoći njegovoj zemlji ima potencijal da bude "sarajevski trenutak". Grčka kriza nije samo pitanje hoće li u toj zemlji banke uskoro prestati s radom, iako sasvim sigurno postoji takva prijetnja. Ovdje nije pitanje jesu li kreditori precijenili svoju poziciju u pregovorima iako su oni to i učinili. Ovdje je pitanje o budućnosti samog eura, pišu londonske novine.

Bit će mnogo razgovora u narednim danima oko toga kako se Grčka može staviti u karantenu. Tri osobe koje su predvodile pregovore ispred "Trojke" - Christine Lagarde iz Međunarodnog monetarnog fonda, Jean-Claude Juncker iz Europske komisije i Mario Draghi iz Europske centralne banke - još se mogu držati nade da će Tsipras izgubiti na referendumu narednog tjedna.

Trojka je bila u krivu

U takvim okolnostima koalicija pod vodstvom Syrize imala bi malo izbora osim da sazove prijevremene izbore. Povratak vlade koju bi, na primjer, predvodila Nova demokracija desnog centra otvorio bi mogućnost da bi Atena tražila mirno rješenje po odredbama koje traži Trojka, piše Guardian.

Za takvo nešto, ipak, nema garancija. Trojka je bila uvjerena prošle tjedna da će Tsipras pokleknuti kada mu se pruži posljednja ponuda po principu "uzmi ili ostavi". Ona je bila u krivu. Fond, ECB i Europska komisija učinili su fatalne greške u prosuđivanju i sada su izgubili kontrolu nad događajima.

Hitna odluka ECB sada da li da ukine vanredno financiranje prije nego što i program pomoći Grčkoj službeno istekne u utorak. Banka je mudro odlučila da dodatno ne pogoršava situaciju. U posljednjim tjednima grčke banke bile su u stanju da opstanu jer je Draghi osigurao sredstva za kompenzaciju protoka kapitala. Sinoćnja objava vanrednog odmora za banke i kontrole protoka kapitala samo pokazuje kako je situacija postala dramatična.

Njemačka snažno podržava hitno okončanje vanredne pomoći za održanje likvidnosti (ELA), tvrdeći da porezni obveznici u ostatku Europe ne trebaju biti izloženi riziku od grčkog napuštanja jedinstvene europske valute. ECB je, ipak, uvijek bila suzdržana da donese političku odluku o jačanju pritiska na grčke banke, i objavila je da će nastaviti s financiranjem na tjednoj razini, podsjeća Guardian.

Čak i pored toga, Grčka je suočena sa tjednima nemira. Tsipras je pristao na ono što je izgledalo neizbježno objavljujući u nedjelju kontrolu nad redovima u bankama - i što je još bitnije - nad novcem koji napušta zemlju.

Igra međusobnih optužbi je započela

Grčka vlada također će sačiniti rezervne planove za napuštanje jedinstvene eu
ropske valute. Tsipras i ministar Financija Yannis Varoufakis tvrde da to nije njihova želja ni namjera, ali ukoliko rezultat referenduma podrži vladin stav teško je vidjeti bilo kakvu alternativu. Cipar je ostao u eurozoni ali to je učinjeno uz odobrenje ostalih članica eurozone i usvajanje mjera štednje, navodi Guardian. U međuvremenu je igra međusobnih optužbi započela. Kreditori tvrde da su ponudili Grčkoj sporazum koji bi osigurao buduće financiranje u zamjenu za reforme i proračunske uštede koje bi ubrzale ekonomski oporavak zemlje. Lagarde je izjavila da nema ničega za stolom i da Grčka ne treba očekivati da joj budu dostupne druge odredbe nakon referenduma.

Tsipras je kazao je Trojka predložila "ucjenjivački ultimatum" o "strogoj i ponižavajućoj štednji bez kraja". Glasnogovornik Varoufakisa je izjavio da referendum označava okončanje petogodišnje "torture".

Stav koji je zauzela Trojka bio je pogrešan ali neizbježan. Grčka je već zabilježila ekonomski pad od 25 posto u proteklih pet godina. Četvrtina njenog stanovništva je nezaposlena. Ona je pretrpjela krizu razmjera Velike depresije, ali Trojka i dalje zahtijeva nova povećanja poreza koja bi ugušila potraživanja ekonomije, suzbila rast i povećala bi grčko dužničko breme.

Ukoliko Grčka napusti eurozonu, jedinstvena europska valuta nepovratno je slomljena. Svaka vlada koja uđe u probleme u budućnosti imat će na raspolaganju grčku opciju kao alternativu beskonačnoj štednji. Isto tako financijska tržišta će znati to, i vršit će pritisak na zemlje koje izgledaju ranjive. To je razlog zašto Grčka predstavlja egzistencijalnu krizu za eurozonu.

U odgovoru će biti navedeno da je Grčka mala, beznačajna zemlja i da zajednička valuta ima mnogo bolje mehanizme obrane od onih koje je imala u posljednjim momentima akutne krize u ljeto 2012. Diplomati u europskim prijestonicama zauzeli su velikim dijelom isti stav krajem lipnja 1914. godine, piše londonski Guardian u članku posvećenom grčkoj dužničkoj krizi.