Napetosti

Stoltenberg Beograd i Prištinu poziva na deeskalaciju

"Pratimo situaciju na sjeveru Kosova. Pozivamo obje strane na deeskalaciju i da ne poduzimaju akcije koje bi dovele do pogoršanja situacije".
Vijesti / Flash | 11. 07. 2023. u 11:47 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u utorak Beograd i Prištinu da ne poduzimaju akcije koje bi dovele do pogoršanja situacije na sjeveru Kosova. 

"Pratimo situaciju na sjeveru Kosova. Pozivamo obje strane na deeskalaciju i da ne poduzimaju akcije koje bi dovele do pogoršanja situacije", rekao je Stoltenberg danas u Vilniusu gdje se održava summit NATO-a.

Također Stoltenberg je kazao da je u stalnom kontaktu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i da je spreman s njim se sastati te ponovno kako je NATO prisutan na Kosovu kako bi jamčio mir i sigurnost u regiji.

Vučić traži hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a

Naime srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prošli je tjedan kazao da će tražiti razgovor sa šefom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a nakon toga i hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) zbog situacije na Kosovu.

"Imajući u vidu da su životi Srba na Kosovu, njihova sigurnost, ali i ljudsko dostojanstvo i opstanak neposredno ugroženi, zatražit ćemo hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda", kazao je Vučić na tiskovnoj konferenciji u Beogradu.

Istodobno posebni izaslanik Europske unije (EU) za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak i glavni pregovarač Kosova u dijalogu sa Srbijom Besnik Bislimi potvrdili su da je postignut dogovor o prvim koracima ka deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova ne precizirajući o kakvim je koracima riječ.

Lajčak je kazao kako je u Bratislavi vodio intenzivne razgovore s Bislimijem, koji je ujedno i zamjenik kosovskog premijera Albina Kurtija, o smirivanju situacije na sjeveru Kosova.

"Dogovorili smo se o prvim koracima ka ostvarenju ovog cilja", napisao je Lajčak na Twitteru.

Neophodni koraci

Bislimi je također kazao kako je postignut dogovor o "neophodnim koracima kako bi se osigurala učinkovita, zakonski utemeljena deeskalacija situacije s fokusom na normalizaciju i primjenu vladavine prava".

No kosovski premijer Albin Kurti optužio je u intervjuu za BBC međunarodne predstavnike da su blagi prema Srbiji te dodao da redovito komunicira s predstavnicima EU i Sjedinjenih Američkih Država, ali da se ne slažu oko svih pitanja.

"Mi redovito komuniciramo i koordiniramo se i s Europskom unijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali onda moram poštovati i provoditi Ustav Republike Kosovo. Ja sam premijer Kosova, jer Kosovo je republika", kazao je Kurti.

"Ne znači da se stalno slažemo"

Kurti je također istaknuo kako su pet dana prije nego što su donijeli odluku kojom su dvije organizacije kosovskih Srba proglasili terorističkim, o tome obavijestili međunarodne partnere.

"Dakle, mi koordiniramo, to ne znači da se stalno slažemo oko svih pitanja", rekao je Kurti za BBC.

Do krize na sjeveru Kosova, gdje živi oko 50.000 Srba koji čine lokalnu većinu, došlo je koncem svibnja nakon što su gradonačelnici, etnički Albanci, uz asistenciju policije po nalogu Prištine, preuzeli dužnost poslije lokalnih izbora koje su Srbi bojkotirali.

Europska unija uvela je sankcije Kosovu nakon nemira u sjevernom djelu te zemlje kada je u sukobima ozlijeđeno 30 pripadnika mirovnih snaga (KFOR) i više od 50 srpskih prosvjednika. Nakon toga srbijanske snage uhitile su trojicu kosovskih policajaca, koji su kasnije pušteni.

Kopirati
Drag cursor here to close