Počelo suđenje za Energopetrol

U glavnom pretresu na suđenju optuženima za dokapitalizaciju kompanije Energopetrol, tužiteljstvo je ustvrdilo da će dokazati da je toj kompaniji i Federaciji BiH pričinjena šteta koju je finansijski vještak procijenio na 32,9 milijuna KM, dok obrana ističe kako će dokazati neutemeljenost navoda u optužnici.

Devet je optuženika u ovom predmetu, među njima je bivši federalni premijer Nedžad Branković kao devetooptuženi. Ostali su uposlenici u pojedinim ministarstvima, odvjetnik, bivši direktor Energopetrola, sveučilišni profesori, pravnici, ekonomisti: Kasema Ćatović, Ahmed Žilić, Mirko Puljić, Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija, Alma Haseta i Namik Bušatlić.

Najveći dio ročišta protekao je u tvrdnjama branitelja i optuženih da je optužnica neutemeljena, iskonstruirana, a pojedinci su rekli i da je skrojena sa zlom namjerom, da su zaprepašćeni njezinim sadržajem, odnosno činjenicom da su na optuženičkoj klupi zbog toga što su davali stručno mišljenje. Jedan od branitelja Asim Crnalić izjavio je da optužnica svjedoči o nerazumijevanju razlika između dokapitalizacije i privatizacije.

Optuženi Nedžad Branković izjavio je kako je podignuta „na lik, a ne na djelo“, dok je Sead Kreso, također jedan od optuženika, kazao da iz optužnice ne može razumjeti za šta je optužen.

Obrana je osporila validnost financijskog vještačenja Abida Hodžića i najavila da će u prilog dokazima izvesti svjedoke, vještake te dostaviti dokumente .I tužiteljstvo je najavilo svoje svjedoke i druge dokaze.

Opća procjena u sudnici Oćinskog suda je bila da će ovaj proces trajati dugo.

Nastavak glavnog pretresa je 1. rujna, za kada je Tužiteljstvo najavilo dva svjedoka, djelatnika financijske policije, kao i trećeg, Vahida Heću, nekadašnjeg federalnog ministra energije, rudarstva i industrije.

Optužnica u ovom predmetu podignuta je 7. ožujka, a potvrđena krajem istog mjeseca ove godine. Sedmoro optuženih tereti se da su kao članovi Povjerenstva za dokapitalizaciju Energopetrola doprinijeli 2006. godine sklapanju štetnog ugovora prilikom dokapitatalizacije te kompanije, koji je potpisao tadašnji federalni premijer Ahmet Hadžipašić, koji je preminuo u međuvremenu.

Zbog ugovora u čijem je sklapanju sudjelovao i bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić, također jedan od optuženih, kompaniji, odnosno Federaciji BiH kao njezinom dotadašnjem vlasniku, pričinjena je šteta veća od 32 milijuna KM, tvrdi tužiteljstvo.

Devetog optuženika, bivšeg premijera Nedžada Brankovića, optužnica tereti za nesavjestan rad u službi, odnosno da je propustio nadzor nad realizacijom ugovora i angažiranje neovisnih revizora o izvršavanju ugovornih obveza.

Tužiteljica Sabina Sarajlija je ustvrdila da je korist od ugovora imao konzorcij Ina Mol.
Vlada FBiH je prodala, kako je rekla, 67 posto svog dijela Energopetrola d.d., čime je konzorcij Ina Mol postao većinski vlasnik i stekao status upravljača društvom.
Energopetrol, nakon tog ugovora, bilježi gubitke, rekla je.

''Konstantno su činjeni ustupci konzorciju iako njegove investicije nisu osigurane živim kapitalom, što je smisao dokapitalizacije", riječi su tužiteljice Sabine Sarajlije.

Tužiteljstvo u ovom predmetu također tvrdi da investicije u okviru dokapitalizacije Energopetrola nisu izvršene zakonito, već pribavljene na kreditnoj osnovi, na koncu na štetu Energopetrola.

Ovdje se ne radi o dokapitalizacij,i već o financijskom leasingu, mišljenje je tužiteljstva.