Kako utjecati na vlast više od jednom u četiri godine?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jesmo li kao građani demokratskog društva svjesni mehanizama pomoću kojih možemo utjecati na vlast i sve što se događa u društvu u kojem živimo? Jesmo li uopće dovoljno informirani na koje sve načine možemo kontrolirati vlast i utjecati na sve ostale strukture države ne čekajući da naše probleme riješi netko drugi?

Mehanizmi izravne demokracije imaju za svrhu uključiti građane u proces kreiranja vlasti i donošenja političkih odluka. Zagovornici izravne demokracije ističu da je jedna od dobrih strana procesa to što daje građanima mogućnost da donose reforme u sferama koje predstavnici mogu ignorirati.

Izravna demokracija ne utječe samo na raspravu o pitanjima koja bi inače bila zanemarena, već ona ujedno i poziva javne dužnosnike da odgovorno vrše svoje funkcije, te da poštuju glas naroda. Mehanizmi izravne demokracije su: referendum iniciran od strane vlade, referendumi koji se temelje na obveznim pitanjima, agenda inicijative, referendum iniciran od strane građana, građanska inicijativa, opoziv izbora i različiti oblici e-demokracije. Ovisno o političkom uređenju svake pojedine države ovisi i njeno opredjeljenje za korištenje nekih od navedenih oblika izravne demokracije.

Građanska inicijativa kao oblik neposredne demokracije omogućuje građanima da individualno sudjeluju u procesu kreiranja politike. Može biti izravna ili neizravna što ovisi o razini dopuštenog miješanja državnih tijela u pitanja koja su razlog građanske inicijative. Neizravne inicijative su češće javljaju na nacionalnoj razini. Vlade često smiju postaviti unaprijed određene kriterije za valjanost inicijative, kao što je broj prikupljenih potpisa ili vremenski okvir u kojem potpisi moraju biti prikupljeni.

Referendumi se obično koriste za bitna pitanja za koja je dobivanje šireg legitimiteta od velike važnosti. Mogu biti održavani na lokalnom, regionalnoj ili državnoj razini. Razlikujemo referendum iniciran od strane vlade koji se održava da bi se ocijenilo javno mnijenje i dobio legitimitet za određeno aktualno pitanje i referendum iniciran od strane građana kojima građani direktno zahtijevaju rješavanje pitanja koja oni smatraju bitnima.

Obvezni referendumi o bitnim pitanjima su vrsta referenduma iniciranih od strane vlade čiji su uvjeti provođenja propisani ustavom, rezultati obvezujući, a uglavnom se tiču samo ustavnih reformi i pristupanju regionalnim ili međunarodnim institucijama. Građanska inicijativa je izravniji oblik direktne demokracije od referenduma koje inicira vlada jer proizlaze iz volje samih građana. Agenda inicijative se razlikuju od građanske inicijative po tome što građani imaju pravo jedino zahtijevati stavljanje na dnevni red određenog pitanja dok pravo odlučivanja o tom pitanju zadržava zakonodavno tijelo. Takvi prijedlozi ne moraju nužno biti podvrgnuti referendumu. Opozivom građani mogu izraziti neslaganje s izborom dužnosnika i zahtijevati njegovo uklanjanje prije idućih zakazanih izbora. Ovaj mehanizam je jedan od najmanje raspoloživih mehanizama izravne demokracije u svijetu.

S obzirom na navedene mehanizme koje postoje u mnogim državama i koji bi ustvari trebali predstavljati naše osnovno pravo u demokratskim društvima, postavlja se pitanje jesmo li kao građani demokratskog društva iskoristili sva svoja prava i obavili dužnosti glasanjem na lokalnim, parlamentarnim ili predsjedničkim izborima? Izabrali smo vlast koja će nas predstavljati određeni vremenski periodi u slučaju da stvari ne funkcioniraju i da naši predstavnici nemaju vremena rješavati probleme koji nas muče ostaje nam jako malo mehanizama za promjene na raspolaganju. Naše društvo oskudijeva u jakim i snažno utemeljenim institucijama i demokratskoj kulturi svojih građana.

Ustav BiH ne dopušta građanima pravo da izravno sudjeluju u procesu odlučivanja u mjeri u kojoj to predviđaju međunarodni instrumenti. Građanima u FBiH je Ustavom FBiH omogućeno pravo sudjelovanja u provođenju javnih poslova, dok pojedinačni mehanizmi za sudjelovanje nisu spomenuti. Neki kantonalni ustavi u FBiH su otišli korak dalje i uveli su mehanizme neposrednog sudjelovanja građana na lokalnoj razini odlučivanja. Prema Ustavu RS-a osim sudjelovanja na referendumu o važnim pitanjima i prava na opoziv entitetskog predsjednika i potpredsjednika, građani imaju pravo slati pritužbe, predstavke i prijedloge državnim i drugim organima i dobivati odgovore, kao i pravo da predlažu zakon iIi opće akte.

Upitno je koliko su navedeni mehanizmi efikasni i koliko se doista primjenjuju. Upotreba opoziva, koji je inače jedan od najmanje raspoloživih mehanizama direktne demokracije u svijetu, neprimjenjiva je u BiH prije svega jer su građani skeptični po pitanju pristanka državnih dužnosnika da traženi opoziv od strane građana prihvate.

U BiH je također teško govoriti i o referendumu, jer asocira na događaje koji su se dogodili 90-tih godina, pa nailazi na ignoriranje i nezainteresiranost od strane građana.

Građanska inicijativa ima za cilj ujediniti različite interese građane i pronaći zajednički interes. Priznavanje prava na građansku inicijativu predstavlja jedan realan korak koji se može napraviti prema neposrednoj demokraciji kako bi postali društvo jednakih i aktivnih građana koji odlučuju o svojim životima u demokratskoj i pravnoj državi uz puno poštivanje ljudskih prava.

*aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava u BiH