Ivo Šandrk

Institut iako u problema planira završiti medicinsku reviziju vojnih invalida do 2018.

Vijesti / Flash | 15. 01. 2017. u 09:57 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Od početka revizije do kraja prošle godine u Institutu za medicinsko vještačenje FBiH ocijenjena su ukupno 33.862 ratna vojna invalida, od čega je nepromijenjena ocjena ostala u 71,65 posto slučajeva, smanjena je ocjena invalidnosti 22,96 posto, a uvećana u 2,60 posto slučajeva. Nije cijenjeno 2,65 posto, jer ljudi nisu došli na reviziju ili dokumentacija nije bila potpuna, a izvedeno je iz prava 7,30 posto ili 2.366 ratnih vojnih invalida'', kazao je u razgovoru za Fenu direktor Instituta, Ivo Šandrk.

On ističe kako je ostalo još oko 15.500 predmeta za ocjenu zakonske revizije, ali nisu svi na obradi u Institutu. Ministarstvo za pitanja branitelja FBiH sukcesivno dostavlja Institutu predmete za medicinsku reviziju. Šandrk kaže da bi u Institutu mogli obraditi najmanje 12.000 predmeta, a realno je, kaže, očekivati da će se medicinska revizija završiti do polovine 2018. godine ako Institut bude imao kontinuiran priliv spisa od Ministarstva za pitanja branitelja. U ovo ne ulaze sudski sporovi vezano za ocjenu zakonske revizije, kojih po medijskim natpisima ima oko 4.000.

Veliki broj predmeta

-Na ovoliki broj predmeta očekivati je i određene probleme, jer se radi o vrlo ranjivoj kategoriji ljudi koji su u ratu izgubili dijelove svog tijela, psihički oboljeli i iz iskustva znam da nije lako biti vještak, a naravno da nije lako ni ljudima koji nama dolaze na reviziju. Teško je ljudima to prihvatiti, ali takav je zakon, da amputirci ili slijepi ljudi, moraju dolaziti na ponovnu ocjenu, ponovnu reviziju. Od mog dolaska nije bilo nekih značajnijih problema, a jedan od razloga je što sam odmah uspostavio kontakt s predstavnicima udruga i iskazao spremnost na zajednički rad s njima u iznalaženju rješenja kako oni koji na to imaju pravo ne bi bili oštećeni – ističe Šandrk.

On je u stalnom kontaktu i s predstavnicima ratnih vojnih invalida tamo gdje je s revizijom bilo najviše problema, a to su Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska te Tuzlanska županija, gdje postoji specifičan problem invalida iz Srebrenice i cijele istočne Bosne, prostora na kojem je bilo najviše stradanja. Šandrk se nada da će se ovakva suradnja nastaviti do okončanja revizije i na zadovoljstvo svih uključenih strana, a posebno ratnih vojnih invalida.

Ivo Šandrk je u lipnju prošle godine imenovan za direktora Instituta, a ranije je radio na poslovima voditelja odjeljenja u Mostaru. Ističe da zbog odbijanja ranijeg direktora Zijada Hadžiomerovića nije došlo do primopredaje dužnosti kako je to predviđeno.

''Tek 28.prosinca došlo je do primopredaje i to na moje izričito inzistiranje i opet bez potpisa bivšeg direktora, koji je odbio potpisati zapisnik. Pozivan je više puta, ali iz ne znam kojih razloga se nije odazvao. Na kraju smo taj zapisnik potpisali komisija formirana od Upravnog odbora i ja kao novi direktor'', navodi Šandrk.

Velika dugovanja

Govoreći o problemima koje je zatekao Šandrk kaže kako je dva dana prije njegovog imenovanja raniji direktor jednu liječnicu koja je radila kao vještak u drugostupanjskoj komisiji prebacio na rad u Mostar, dok je istodobno druga članica drugostupanjske komisije na osobni zahtjev umirovljena, čime je, upozorava, doveden u pitanje zakonit rad Instituta i drugostupanjske komisije. Niti jedan planski dokument Instituta za 2016. godinu do njegovog imenovanja nije bio usvojen.

''Zatekao sam i velika potraživanja za izvršene, a nenaplaćene usluge. Poznato je da se Institut ne financira iz proračuna, već iz prihoda koji ostvaruje od svojih usluga. Ukupna nenaplaćena potraživanja Instituta do mog imenovanja 8. lipnja 2016. godine iznosila su 1.356.799 KM. Od mog dolaska do danas naplaćen je najveći dio potraživanja. Postigli smo dogovor o naplati s menadžmentom Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja FBiH, Ministarstvom za pitanja branitelja FBiH, vladama, odnosno nadležnim ministarstvima Hercegovačko-neretvanske Zapadnohercegovačke i Tuzlanske županije'', kaže Šandrk i ističe vrlo dobru suradnju s upravom Zavoda MIO te federalnim ministrima socijalne skrbi i branitelja.

Vozač raspoređivao dokumente

U Institutu je, kako kaže, zatekao samo šefove odjeljenja u Mostaru i Tuzli, dok je de facto šef odjeljenja u Zenici bio vozač koji je raspoređivao predmete, određivao liječnicima kad će ići na teren, koje će vrste ocjena raditi, dok u Sarajevu nije bio postavljen šef ni prvostupanjske ni drugostupanjske komisije. U međuvremenu su, prema važećoj sistematizaciji imenovani šefovi odjeljenja s kojima se, kao konzultativnim tijelom, direktor sastaje svakog mjeseca. dok se svaka tri mjeseca organizira sastanak svih liječnika, stručnog kolegija kompletnog Instituta, gdje se analizira urađeno i usuglašavaju kriteriji za medicinsko vještačenje.

U međuvremenu su doneseni svi neophodni planski dokumenti, urađena je nova sistematizacija radnih mjesta, opis poslova za svako radno mjesto i novi pravilnik o radu sukladno novim propisima. Donijet je i pravilnik o korištenju pečata po kojem niti jedan akt iz Instituta ne može izaći bez direktorovog potpisa, pečata i kontrole. Donijet je i pravilnik o korištenju službenih vozila, a rezultat primjene tog novog propisa je da je prošle godine za 7.000 maraka smanjena potrošnja goriva. U prvih devet mjeseci prošle godine Institut je zabilježio pozitivno poslovanje u iznosu od 140.153 KM.

Nedostatak liječnika

''Zbog nedostatka liječnika-vještaka u drugostupanjskoj komisiji u Sarajevu ja sam Vladi uputio zahtjev da zaposlimo određeni broj liječnika i pravnika i zahvaljujući pozitivnom odgovoru Vlade zaposlili smo četiri zaposlenika s visokom stručnom spremom, od čega dvije liječnice, po jedna u Sarajevu i Mostaru. Riječ je o dvije naše bivše uposlenice koje su zbog neslaganja s ranijim menadžmentom Instituta morale otići. To su liječnice s iskustvom na ovim poslovima, što znači da nisu morale prolaziti obuku. Jednu liječnicu smo iz Zenice prebacili na rad u Sarajevo i sa sadašnjim kadrovima Institut može zakonito raditi'',  navodi Šandrk u razgovoru za Fenu.

Njegov osnovni cilj u ovoj godini je zadržati financijsku stabilnost Instituta, iako se, kako kaže, suočava s opstrukcijama u radu Upravnog odbora, jer se većina glavnih dokumenata mora donositi s četiri od ukupno pet glasova, a bivši direktor koji je član UO, već tri zadnje sjednice ne dolazi.

Nove prostorije

''Drugi izazov je da se imenuje stalni predsjednik Upravnog odbora, jer trenutno imamo privremenog, kao i stalni Nadzorni odbor, kako bi upravljačka struktura bila kompletirana, jer će onda biti lakše raditi'', kaže Šandrk.

Cilj je, ističe, zadržati i sadašnje kriterije kod ocjena radne sposobnosti, ocjena vojnog i neratnog invaliditeta i civilnih žrtava rata i tako štititi i korisnike usluga Instituta, ali i Proračun Federacije. Uvođenjem velikog broja korisnika u bilo koje od prava proračunski troškovi bi se značajno povećali.

''Nakon deset godina pokušat ćemo riješiti i pitanje smještaja sjedišta Instituta i ja se nadam da ćemo uz pomoć Vlade FBiH i razumijevanje menadžmenta Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu iznaći način kako da obeštetimo Klinički centar i da se sadašnja cijena zakupnine u Kliničkom centru smanji. Planirali smo značajna ulaganja u naše objekte u Mostaru i Zenicu u koje godinama ništa nije ulagano. Radi se o podrumskim i suterenskim prostorijama, kako bismo popravili uvjete rada. Vjerujem da ćemo financijski i 2017. godinu uz angažman svih uposlenika i nastavak korektnog odnosa Vlade Federacije, Institut staviti na čvrste noge i pozitivno poslovati'', zaključuje Ivo Šandrk, direktor Instituta za medicinsko vještačenje FBiH.

Kopirati
Drag cursor here to close