nova procjena

Hrvatska skladišti opasni otpad na granici s BiH; Potrebna nova strategija

Vijesti / Flash | 18. 03. 2016. u 17:39 K.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina će sudjelovati u strateškoj procjeni utjecaja na prirodnu okolinu moguće izgradnje odlagališta nuklearnog otpada i goriva u Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

U tom pogledu, BiH traži da se održe najmanje dvije javne rasprave u toj zemlji, a ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović sugerira da se formira uža stručna radna grupa od predstavnika resornih ministarstava, Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, te međunarodnih stručnjaka da bismo što kvalitetnije mogli dati odgovore na ovu procjenu.

To je potvrdio danas ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uoči početka međuministarskog sastanka u Sarajevu, organiziranog na inicijativu ministrice za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenke Golić.

‘’Dogovorit ćemo plan aktivnosti da bismo na neki način spriječili odlaganje radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni "Čerkezovac" na Trgovskoj gori’’, rekla je Golić. Sugerirala je da se nuklearni otpad skladišti u nuklearnoj elektrani u Krškom, ako je riječ o neopasnom otpadu.

Izgradnja kasarne planirana je samo tri kilometra od granice s BiH, gdje žive stanovnici Hrvatske Kostajnice, Kostajnice u RS-u, Novog Grada, Bosanske Krupe, Bužima, Cazina, Bihaća, te Velike Kladuše. Takav slučaj, tvrdi Golić, nezapamćen je u svjetskoj praksi da "jedna država skladišti opasni otpad na granici s drugom državom", navodeći da je Trgovska gora sastavljena od dolomitnih stijena, vodopropusnih, i da se svi vodotoci ulijevaju u Unu.

Izgradnjom odlagališta bili bi, smatra, ugroženi njihovi životi, njihova proizvodnja, pčelarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Hrvatski zavod najavio je da će od 17. veljače do 18. ožujka na javnom uvidu biti strateška studija utjecaja na okolinu i nacrt prijedloga nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora te istrošenog nuklearnog goriva.

‘’To je samo način da se taj otpad odloži, a Hrvatska će kao članica EU morati u slučaju potrebe skladišti nuklearni otpad svih zemalja članica Europske unije, prihvatati otpad za skladištenje na toj lokaciji’’, kaže Golić.

Krajem 2015. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je rezoluciju protiv gradnje odlagališta u Dvoru. Deklaracija o neprihvaćanju odlaganja radioaktivnog otpada usvojena je u oba doma Parlamenta FBiH, te je, ističe federalna ministrica okoliša Edita Đapo, upućena Parlamentarnoj skupštini BiH da bi Zasupnički i Dom naroda mogli zauzeti stav protivljenja gradnje ovog odlagališta zbog zdravlja ljudi BiH.

Direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Emir Dizdarević skrenuo je pažnju da odlagalište ide pod zemlju i to je trajno.

‘’Jednom kada ga smjestite nema pomjeranja iz odlagališta tog materijala. Predložit ću danas da se stručno povjerenstvo BiH sastane što hitnije sa stručnim povjerenstvom Hrvatske, da tražimo produženje javne rasprave za BiH’’, izjavio je Dizdarević.

Osim ove točke sudionici sastanka izjasnit će se o Strategiji jačanja institucija u pogledu okoliša,a čije će uvrštavanje u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH zahtijevati federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo.

Kopirati
Drag cursor here to close