Hoće li se suditi Gorbačovu za raspad SSSR-a?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Petorica poslanika ruske Državne dume iz triju različitih partija podnijeli su zahtjev Državnom tužiteljstvu da ispita zakonitost procedure raspada Sovjetskog saveza 1991. godine, pozivajući na odgovornost njegovog posljednjeg predsjednika Mihaila Gorbačova.

U zahtjevu koji su potpisala dvojica deputata vladajuće Jedinstvene Rusije, dvojica komunista i jedan član Liberalno demokratske partije, traže da se odgovori da li je bilo umiješanosti drugih država i da li se dogodio državni prevrat sličan ovom u Ukrajini, prenosi "Ruski glas".

''Zajedno s odgovorom na zahtjev računamo da ćemo da dobijemo ocjenu pravnog osnova državnosti svih bivših republika, usvajanja Ustava, što će dati osnovu za promjenu onih dokumenata koji se, recimo, tiču ukrajinskog suvereniteta'', rekao je poslanik Jedinstvene Rusije Jevgenij Fedorov.

Kada je riječ o bivšem predsjedniku Gorbačovu, deputati ga optužuju za osnivanje Državnog vijeća SSSR-a, iako taj organ nije bio predviđen Ustavom, a ispostavilo se da je donosio odluke o priznanju nezavisnosti pribaltičkih sovjetskih republika.

Reagirajući na inicijativu poslanika, Gorbačov je ocijenio da je ona "nepromišljena i brzopleta" i da deputati njome žele da skrenu pozornost na sebe.

''Kada me optužuju da sam dao istočnu Europu, odgovaram im: Kome sam je dao? Poljsku - Poljacima. Čehoslovačku - Česima i Slovacima, Mađarsku – Mađarimauu, rekao je Gorbačov.

Usprkos tome, Državno tužiteljstvo ima obvezu da odgovori na zahtjev poslanika, a taj odgovor mogao bi biti poznat u narednih mjesec dana.

U ruskoj stručnoj javnosti podijeljeni su u pogledu mišljenja treba li istraživati ove događaje iz prošlosti, ali su suglasni da je mala vjerojatnoća da bi istraživanje moglo biti provedeno detaljno i točno.

Član Vijeća udruženja političkih stručnjaka i konsultanata Vladimir Gorjunov pozdravio je inicijativu poslanika, ocjenjujući da je vjerojatno "puno dokumenata uništeno" kao i da su "današnje ruske elite u vezi s onim događajima ili ljudima koji su igrali važnu ulogu u tim stvarima".

Gorjunov smatra da nema osnova da se Gorbačovu sudi za raspad Sovjetskog saveza, nego onima koji su potpisivali Sporazum o osnivanju Zajednice Nezavisnih Država, ali da bi se posljednjem predsjedniku SSSR-a moglo zamjeriti što nije upotrijebio silu da to spriječi.

Zamjenik direktora Centra za političku tehnologiju Aleksej Makarkin rekao je da je "ta inicijativa veoma neobična" i da su podnosioce zahtjeva "uvijek karakterizirali radikalni pogledi".

''Ovo nije prvi put da se organi Državnog tužilaštva i sudovi suočavaju s takvim zahtjevima, pokušajima da se ponovno razmotri Sporazum o ZND-u. Takvi slučajevi se redovno odbijaju pozivajući se na konkretne članove ruskog zakonodavstva'', smatra Makarkin.

Prema njegovom mišljenju, na Baltiku mnogi smatraju da je Rusija agresivna država, a ova inicijativa će samo još više zaoštriti situaciju.

SSSR je prestao da postoji kao subjekt međunarodnog prava 25. prosinca 1991. godine, a njegov pravni nasljednik je Ruska Federacija.

SSSR se zapravo raspao nakon što su lideri saveznih republika potpisali Sporazum u Bjelovežu u prosincu 1991. godine o osnivanju ZND-a, utvrđujući činjenicu da SSSR više ne postoji, prenosi Blic.