Zastoj u odnosima

Dodik na SEECP-u: Formirati povjerenstvo za otvorena pitanja Hrvatske, Srbije i BiH

Drugi dan dvodnevnog Summita Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP), kojim završava predsjedavanje BiH tom regionalnom inicijativom nazvanom "Bolja povezanost za bolji život", počeo je danas na Jahorini.
Vijesti / Flash | 09. 07. 2019. u 10:17 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Često se spominju pitanje granica sa Srbijom i Hrvatskom. Tu imamo zastoj i skoro se ništa ne događa. Predlažem da donesemo zajedničku izjavu kojom ćemo utvrditi povjerenstva i dalje nastaviti aktualizirati to pitanje, kazao je u utorak predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

Drugi dan dvodnevnog Summita Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP), kojim završava predsjedavanje BiH tom regionalnom inicijativom nazvanom "Bolja povezanost za bolji život", počeo je danas na Jahorini, javlja N1.

Na otvaranju Summita okupljenima se obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je poručio kako je "današnje okupljanje predstavlja još jednu potvrdu da suradnja u jugoistočnoj Europi nije samo diplomatska fraza, nego aktivnost".

Foto:FENA / Drugi dana summita Proces za suradnju zemalja jugoistočne Europe na Jahorini

"Mnogi će ocijeniti da stanje u istočnoj Europi nije kako smo željeli. I ja bih se uglavnom složio s takvom ocjenom. Ovaj forum smo osnovali prije 23 godine kako bismo rješavali probleme. Učinimo to danas i ovdje da neke stvari pokrenemo i dogovorimo", kazao je Dodik.

Ocijenio je kako se danas "vode razgovori o racionalizaciji regionalnih inicijativa" i da to ima smisla, ali se mijenjaju okolnosti.

"Ipak nisam siguran da bi ovaj proces trebalo racionalizirati, odnosno ugasiti. Iskoristimo je za dobrobit naših zemalja i regija u cjelini i podršku koju pruža EU. Zemlje jugoistočne Europe ili su članice EU ili su orijentirane prema članstvu. Ne želim da se miješam u bilo čije bilateralne probleme, iako mislim da možemo razgovarati o svemu. Nije uredu da danas kurtoazno razmjenjujemo pozdrave i fraze, a onda se raziđemo", poručio je Dodik.

Istaknuo je kako u BiH već devet mjeseci nije formirana vlast.

"Vjerujem da ćemo uspjeti da to učinimo brzo i sve vas obavijestimo o tome. Potrebno je da se samo primjeni ono o čemu smo se dogovorili. Što je s vanjskim problemima u BiH, često se spominju pitanje granica sa Srbijom i Hrvatskom. Tu imamo zastoj i skoro se ništa ne događa. Predlažem da donesemo zajedničku izjavu kojom ćemo utvrditi povjerenstva i dalje nastaviti aktualizirati to pitanje. Predlažem formiranje povjerenstva koje će se baviti svim zajedničkim pitanjima, kao što je pitanje Neumskog zaljeva, te pitanje imovine koja je odlukama iz Hrvatske stavljena u mogućnost nekorištenja iz BiH", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Dodik o Kosovu

"Naš problem s Kosovom je u vezi s carinama na izvoz roba. Razumijemo da Kosovo želi da riješi pitanje putovanja, očekivali smo da će to biti riješeno na regionalnoj razini. Ne vidim razloga da BiH ne prihvati ono što je prihvatila Srbija u odnosima s Kosovom. Međunarodne pravne obveze se moraju izvršavati dok su na snazi. Inače, nama je žao što izaslanstvo iz Prištine nije s nama. Zbog propuštene prilike za dalju suradnju na regionalnom planu. Zar nismo u potpunosti ispoštivali aranžman, mislim da nije bilo razloga da otkažu. Mislim da to nije dobar put i da bi trebalo da napuste takvo držanje", zaključio je on.

Govoreći o problemu migracija Dodik je poručio kako "nama u BiH niko ne treba objašnjavati koliko je to problem nego kako ga riješiti".

"Da li ćemo hermetički zatvoriti granice između članica i ne članica EU? Imam rezerve prema projekta da europska granična služba pomogne da se granice između Hrvatske i BiH hermetički zatvore. Nisam ni za to da se OS BiH razmjeste na granica s Crnom Gorom i Srbijom, to nije dobra poruka za regiju. Predlažem da se europski eksperti sastanu s predstavnicima resornih ministarstava kako bi dali prijedloge i našli rješenje. Trebalo bi da spriječimo krijumčarenje tih ljudi čije je sudbina vrlo teška. Dao sam nekoliko ideja, pozivam svoje kolege da budu otvoreni kao i ja", kazao je na kraju svoga obraćanja predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Komšić o ciljevima SEECP-a

Komšić je podsjetio na nekoliko ciljeva SEECP-a kao što su razvoj stabilnosti, sigurnosti i dobrosusjedskih odnosa, intenziviranje multilateralne, ekonomske i trgovinske suradnje u regiji, posebno prekogranične suradnje, poboljšanje prijevoza, komunikacije i energetske infrastrukture, ulaganja i promicanje trgovine.

Neki od ciljeva su i promocija suradnje na humanitarnom, socijalnom i kulturnom polju te suradnja na polju pravde i unutarnjih poslova, za borbu protiv organiziranog kriminala, ilegalne trgovine drogom i oružjem i terorizma.

''Kada sagledamo ove ciljeve, onda možemo konstatirati da je suradnja zemalja članica SEECP-a veoma dobra u ovim oblastima. Svakako da ima prostora da još više radimo zajedno na rješavanju mnogih otvorenih pitanja koja imamo, čime ćemo dodatno unaprijediti odnose'', dodao je.

Rješenje za otvorena pitanja

U tom smislu pozvao je sve sudionike da zajedno učine dodatne napore i pronađu načine da riješe ta otvorena pitanja, i to u korist svih građana, posebno zbog neophodnosti da se održi stabilnost regije i kroz međusobnu suradnju i zajedničke mehanizme održi i lakše kontroliraju nezakoniti migracijski tokovi.

''Samo ćemo se zajedno lakše i efikasno suočiti s izazovima koji su pred nama. Na taj način pokazat ćemo da prostor jugoistočne Europe svakako pripada Europskoj uniji, te da svaka od zemalja, koja još nije dobila status članice Europske unije, svakako može proći sve izazove koje nameće procedura za članstvo'' stav je Komšića.

Mišljenja je da se stoga treba raditi još više, posebno na usuglašavanju lokalnih pravnih sustava s europskom pravnom stečevinom, da bi se mogla pokazati spremnost u primjeni europskih standarda u svim traženim oblastima.

Komšić je pozvao i sve zemlje članice SEECP-a da poštuju presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i na taj način odaju počast svim žrtvama genocida, kao jedan od preduvjeta za izgradnju trajnog pomirenja i povjerenje među zemljama zapadnog Balkana.

BiH ovim summitom završava jednogodišnje predsjedavanje Procesom za suradnju zemalja jugoistočne Europe o temi "Bolja povezanost za bolji život" koji je iniciran na summitu u Sofiji 1996. godine s namjerom stvaranja ambijenta povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti u regiji. Ovo je drugi put da BiH ima priliku predsjedavati SEECP-om, prvo predsjedavanje bilo je u periodu 2003. - 2004. godina.

Brnabić za otvaranje graničnog prijelaza Bratunac-Ljubovija

Premijerka Srbije Ana Brnabić drugog dana summita Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP) na Jahorini izjavila je da postoje političke implikacije koje usporavaju infrastrukturne projekte, kao što je most Ljubovija-Bratunac koji građani iako je izgrađen još ne mogu koristiti.

''Međutim i dan danas građani Srbije i BiH vide taj most i ne mogu da ga pređu jer još nemamo pozitivnu odluku o otvaranju graničnih prijelaza, pa čak i privremenih. Molim vas dajte političku odluku da otvorimo bar privremeni granični prijelaz da ljudi mogu da most pređu. Zašto smo svi ovdje ukoliko ne možemo dogovoriti takve stvari'', poručila je Brnabić sudionicima Summita.

Smatra da pitanje granica između BiH, Srbije i Hrvatske treba brzo biti riješeno te podržava prijedlog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se danas formira povjerenstvo za rješavanje tog pitanja. Ukoliko ono ne bude riješeno bilateralno, morat će se ići na međunarodnu arbitražu što će po njenim riječima usporiti europske integracije, a time i aktiviranje nekih važnih ekonomskih potencijala.

''Do kraja rujna započinjemo izgradnju autoputa prema Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući partnerstvu s Europskom unijom, Europskom investicijskom bankom 2020. godine ćemo krenuti u izgradnju autoputa od Niša prema Prištini, Tirani i Draču. Vjerujemo da će i ovo biti jedan od osnovnih pravaca koji će ne samo ekonomski i infrastrukturno povezati regiju, već i dati potpuno drugačiji ljudski i politički signal za našu regiju'', kazala je Brnabić.

Izrazila je zadovoljstvo što se ipak zakoračilo u proces olakšavanja carinskih prijelaza i odobravanja carinskih dokumenata, te certifikacije ovlaštenih gospodarskih subjekata.

''U ovom trenutku Srbija će deklarirati jedno poduzeće kao ovlašteni gospodarski subjekt koji može nesmetano pomaže u lakšem prijelazu robe preko granica. U tom pogledu spremni smo pomoći da svi zajedno imamo što više ovlaštenih gospodarskih subjekata i na kraju krenemo s automatskom razmjenom carinskih dokumenata, a na čemu radimo u okviru Berlinskog procesa i CEFTA-e koja je na žalost suspendirana'', poručila je Brnabić.

Dodala je da je u cijeloj regiji došlo do smanjenja trgovinske razmjene i to prvi put u posljednjih sedam godina.

Razlog za to, kako navodi, je od studenog prošle godine prisutnost direktnog kršenja CEFTA sporazuma od privremenih institucija Prištine - uvođenje carina od 100 posto za robu iz srewdišnje Srbije i BiH.

''To ima ozbiljne posljedice i unijelo je dodatno nepovjerenje u odnose u regiji. Inače se trgovinska razmjena iz godine u godinu povećavala'', navela je Brnabić.

BiH ovim summitom završava jednogodišnje predsjedavanje Procesom za suradnju zemalja jugoistočne Europe o temi "Bolja povezanost za bolji život" koji je iniciran na samitu u Sofiji 1996. godine s namjerom stvaranja ambijenta povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti u regiji.

Kopirati
Drag cursor here to close